“Ovo je projekt usmjeren prema potrošačima, ali isto tako radi se na stvaranju dodane vrijednosti proizvoda hrvatskog ribarstva. Komunikacija s potrošačima nam je iznimno važna jer želimo mijenjati trendove u potrošnji ribe na domaćem tržištu”, istaknula je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković na predstavljanju projekta Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi i aktualnih trendova u ribarstvu.
“Trendovi u sektoru su pozitivni, prošle godine je ostvaren izvozni suficit od 46 milijuna eura, a ukupan izvoz je iznosio 144 milijuna eura”, naglasila je Marković.
“Ciljevi projekta su pomoć u plasmanu proizvoda hrvatskog ribarstva u inozemstvu, povećanje potrošnje ribe na domaćem tržištu te jačanje imidža i stvaranje brenda koji će pridonijeti većem vrednovanju proizvoda ribarstva općenito”, pojasnio je tajnik Udruženja ribarstva HGK Zoran Radan.
Do sada se za aktivnosti projekta povuklo oko šest milijuna iz EU fondova, a za nastavak kampanje očekuje se još desetak. Sredstva se troše na nastup domaćih tvrtki u inozemstvu, a plasman proizvoda u izvoz se promovira i putem web portala na kojem je dostupan i registar izvoznika.
“Na imidžu radimo dodjelom znaka Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi koji kupcima jamči da se radi o proizvodu vrhunske kvalitete i hrvatskog porijekla. Nastojat ćemo da taj znak postane prepoznatljiv u široj javnosti i da kod ljudi izaziva pozitivne reakcije. Želimo poručiti da riba Hrvatske dolazi iz održivog ribarstva jer se mnogo ulaže u zaštitu okoliša i po tome smo među vodećima u Europi. Također nam je želja da se riba promovira kao visokonutritivna namirnica koja je dobra za zdravlje”, naglasio je Radan, a upravo o tom zdravstvenom aspektu je govorila nutricionistica Darija Vranešić Bender.
“Riba je neizostavan dio mediteranske prehrane koja se smatra zlatnim standardom u nutricionizmu i zaštićena je kao nematerijalna baština. Moramo poticati konzumaciju ribe zbog bolje zdravstvene slike cjelokupnog društva. Kod nas se riba u prosjeku jede jednom tjedno, što je nedovoljno i tu potrošnju treba barem udvostručiti”, poručila je Vranešić Bender.
Pozitivne trendove u sektoru ribarstva konkretnije je predstavio predsjednik Grupacije akvakulture HGK Goran Markulin, kazavši da je ribarstvo u Hrvatskoj uglavnom izvozno orijentirana proizvodnja, a glavnina proizvoda ide na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Najznačajniji izvozni proizvodi su nam tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani inćuni).
“Zaostajemo u konzumaciji ribe za EU, kod nas se troši oko 10 kg po glavi stanovnika, a u EU 20 kg što govori da ima potencijala za povećanje potrošnje. Hrvatska riba je vani prepoznata kao kvalitetan proizvod i to nam omogućava da svake godine podižemo proizvodnju. Po uzgoju tune smo na trećem mjestu u EU, pri vrhu smo i u uzgoju orade i brancina. U tom smislu je poticanje konzumacije ribe dobro i za razvoj industrije i za zapošljavanje”, izjavio je Markulin, dodavši da su standardi u proizvodnji vrlo visoki, a naši proizvođači ih poštuju što kupcima garantira da im je dostupna najkvalitetnija riba.
Predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birkić kazao je kako bi bilo jako dobro da hrvatski građani podignu potrošnju ribe na puno veći nivo od trenutnog. “Ulaskom u EU dobili smo regulative koje su nas malo suspregnule u nastojanju da podignemo akvakulturu, ali kontinuirano se ulažu značajna sredstva pa danas možemo ponuditi stvarno vrhunske proizvode u svim segmentima”, naglasio je Birkić.
Predsjednica Sekcije za toplovodni uzgoj HGK Ksenija Vukman poručila je kako je ovaj projekt za proizvođače vrlo važan iz više aspekata. “Slatkovodni uzgoj je bio u teškoj situaciji, ali zadnjih godina se sve više investira u obnovu ribnjaka, a tu nam pomažu i sredstva iz EU fondova. Potrošnja slatkovodne ribe sudjeluje sa tek 1 do 2 kg u onom prosjeku od 10 kg po glavi stanovnika i nadam se da će ta brojka rasti”, izjavila je Vukman.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura čestitao je Komori na ponovnom pokretanju projekta u kojem je ministarstvo partner. “Potrošnja se ne može povećati samo pričom, treba sustavno raditi na tome. Trenutno smo na ugovorenom iznosu od milijardu kuna iz EU fondova, očekujemo da se to popne na 1,5 milijardu, a isplaćeno je oko 300 milijuna kuna. Moramo educirati građane, naročito mlade, da mijenjaju prehrambene navike i konzumiraju više ribe”, zaključio je Mišura.
