Hrvatska bi od indijske konoplje godišnje mogla zarađivati od 500 milijuna do pet milijardi eura. Razvila bi se cijela prateća industrija i otvorile tisuće radnih mjesta. Na primjeru Kanade najbolje se vidi koliko je ta industrija propulzivna. Vrijednost dionica raste, financijsko tržište je vrlo aktivno, očekuju su zarade u milijardama…
Benefiti su brojni, a loših strana, naravno, uvijek ima, ali su zanemarive – tvrdi poduzetnik Saša Bajlo koji je u Hrvatskoj godinama uzgajao industrijsku konoplju te je jedan od najaktivnijih članova udruga koje se bave promicanjem prava proizvođača kao što je Kronoplja, a kao predstavnik udruga koje zagovaraju upotrebu marihuane u medicinske svrhe bio je član Vladina povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje i kanabinoida u medicinske svrhe, na temelju čijeg mišljenje je Vlada krajem 2015. dopustila da se pripravci od te biljke prodaju u ljekarnama i da ih liječnici na recept prepisuju pacijentima koji boluju od multiple skleroze, raznih tumora i drugih bolesti kod kojih marihuana ublažava teške simptome, piše Novac.hr.
Ublažavanje simptoma multiple skleroze
Bajlo danas radi u Austriji za tvrtku koja proizvodi prehrambene proizvode i dodatke prehrani od konoplje i svakako spada među zagovaratelje legalizacije uzgoja i konzumacije marihuane za osobne potrebe jer smatra da Hrvatska, koja je jedan od najvećih europskih proizvođača industrijske konoplje, ima ogromne potencijale i za uzgoj i preradu one indijske, odnosno marihuane, što je danas kazneno djelo.
Plantaža konoplje u Izraelu
Najdrastičnijim primjerom nefleksibilnosti hrvatskog zakonodavstva se, kaže, pokazao slučaj kažnjavanja Huanita Luksetića iz okolice Rijeke koji je marihuanu uzgajao za vlastite potrebe ublažavanja simptoma multiple skleroze premda dekriminalizirajući propisi podrazumijevaju da je posjedovanje za vlastite potrebe prekršaj, a ne kazneno djelo.
‘Bolesnog čovjeka ste stavili u zatvor zbog uzgoja konoplje, osudite onda i mene!’, veliki prosvjed podrške Huanitu, skupljali se i potpisi za legalizaciju marihuane
Dok u Hrvatskoj nema ni najmanjih naznaka da bi kupovanje i pušenje manjih količina trave i drugih opijata koji se od nje spravljaju uskoro moglo biti zakonito, u svijetu se o tome uvelike raspravlja, a stanje na tržištu će se više nego ikada u zadnjih nekoliko godina uzburkati 1. srpnja kada se uzgoj i konzumaciju marihuane ozakoni u Kanadi. Tamo se upravo dogodilo i jedno od najvećih preuzimanja u povijesti te industrije.
Najveći proizvođač medicinske marihuane Aurora Cannabis je za 2,5 milijarde kanadskih dolara, što je oko 12 milijardi kuna, kupio svog najvećeg konkurenta tvrtku MedReleaf, a prije pet mjeseci preuzeo je i tvrtku CanniMed Therapeutics. Stvaranje goleme kompanije potaknuto je i očekivanjima da će se u narednim godinama kanadskim primjerom voditi i mnoge druge države u kojima će posjedovanje marihuane za osobnu uporabu postati legalno, što je danas slučaj samo u Urugvaju te u devet saveznih američkih država.
Prvi čovjek Aurore Terry Booth ne krije ambiciju širenja na globalno tržište, ponajprije medicinskog kanabisa koji je pak legalan u 15-ak europskih zemalja među kojima je i Hrvatska.
Ukupno je korištenje indijske konoplje u medicinske svrhe dopušteno u 21 državi svijeta, a među njima su od većih tržišta Australija i Kolumbija te 30 američkih saveznih država, a u Europi Njemačka, Španjolska, Grčka, Portugal, Italija… No, svima je jasno da će se legalizacijom rekreativnog korištenja marihuane tržište uvišestručiti, što je i glavni razlog velikog okrupnjavanja kanadskih proizvođača.
Legalizirana u SAD-u
Kapacitet proizvodnje će im biti 570 tisuća kilograma marihuane godišnje. Vrijednost Aurornih dionica se u proteklih godinu dana utrostručila. Očekuje se da će vrijednost kanadskog tržišta marihuane do 2020. godine dostići 6,5 milijardi kanadskih dolara ili 32 milijarde kuna, a procjene banaka su da će do tada Kanađani kupiti 800.000 kilograma te trave s opojnim svojstvima koja će se prodavati i u jednom od najvećih lanaca supermarketa Loblaw, koji se već našao na Vladinu popisu prodavača koji na svojim policama od 1. srpnja mogu držati takve proizvode. Za usporedbu, prodajom alkohola u Kanadi se godišnje ostvari prihod od pet milijardi dolara, piše Novac.hr.
Rekreativna uporaba marihuane u nekim je američkim državama prvi put postala legalna 2012. godine, a ankete pokazuju da 64 posto Amerikanaca podržava takav oblik legalizacije. U Europi je daleko najliberalnija Nizozemska, gdje se indijska konoplja prodaje u specijaliziranim coffe shopovima još od 70-ih godina prošloga stoljeća, a od ostalih je zemalja u dekriminalizaciji najdalje otišla Španjolska.