Agencija 2×1 komunikacije provela je ispitivanje javnog mnijenja o političkim preferencijama u politički turbulentnom svibnju, a rezultat političke krize u državi je opći pad popularnosti političkih stranaka.
Naime, da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor – izlaznost bi bila oko 72 posto, za 5 posto veća nego prošli mjesec. HDZ je i dalje na prvome mjestu, nakon tzv. Istanbulske konvencije te afere Hotmail mogli bi računati na 24,57 posto. Dodajmo da je pri samom svršetku istraživanja N1 televizija otkrila predizbornu vezu Andreja Plenkovića sa Šavorićevim uredom. SDP je nastavio s padom popularnosti, ovaj mjesec je na 20,69 posto. Živom zidu također pada rejting. U odnosu na prošlomjesečnih 12,9%, ovaj mjesec bilježe 11,08 posto. Most je zabilježio najznačajniji pad popularnosti u odnosu na protekli mjesec. Trenutno ga podupire 6,94 posto birača.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predvodi popis najpozitivnije doživljenih političara s 14,60 posto podrške. Iako narušenog postotka u odnosu na prošli mjesec, Andrej Plenković drugi je najpopularniji političar s 9,98 posto. Treći je Ivan Vilibor Sinčić s 5,96 posto.
Najnegativnije doživljeni političar je predsjednik Vlade Andrej Plenković kojeg je na to mjesto stavilo 26,51 posto ispitanika. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić drži drugo mjesto s 9,03 posto. Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s 5,96%.
Ispitanicima je postavljeno i pitanje – smatraju li kako će sam Andrej Plenković raspisati prijevremene izbore, većina ispitanika misli da je to malo vjerojatno. Da će Plenković raspisati prijevremene izbore smatra 18,54%, a da to neće učiniti – smatra njih 50,53%. Neodlučnih je 30,84%.
Poklič „Za dom spremni!“ zakonom bi zabranilo 42,07% ispitanika, 39% smatra kako to nije potrebno, a 18,92% ne zna.
Ispitanicima je postavljeno i pitanje koje se, u nešto drukčijem obliku nalazi i u referendumskoj inicijativi „Narod odlučuje“: „Trebaju li nacionalne manjine u Hrvatskom saboru izostati iz odlučivanja o parlamentarnoj većini?“ Najveći postotak ispitanika nije se želio izjasniti – njih 34,77 posto ispitanika, a onih koji smatraju da manjinama treba, odnosno ne treba oduzeti tu mogućnost gotovo je jednak – 32,76% smatra da manjine ne bi trebale odlučivati o većini. Tek koji ispitanik manje 32,47% smatra da bi, prenosi N1.
