Drugi u državi po visini duga blokiranih građana; Benkovčanin u prosjeku duguje 354 tisuće kuna

Prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju ožujka ove godine u blokadi je bilo oko 24 tisuće poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 12,8 milijardi kuna, a najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba.

Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata na kraju ožujka, 8437 su pravne, a 15.562 fizičke osobe, odnosno obrtnici. Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 37,3 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4,3 milijarde kuna, pokazuje nedavno objavljeno izvješće Fine.

Zagrepčani najzaduženiji

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 11,1 posto ili dugom od 1,4 milijarde kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,2 posto ili 800 milijuna kuna, Istarske s udjelom od 5,8 posto ili 700 milijuna kuna, Šibensko-kninske s udjelom od 5,3 posto ili 700 milijuna kuna te Primorsko-goranske županije s dugom od također 700 milijuna kuna ili udjelom od 5,1 posto.

Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 70,8 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Ostalih 29,2 posto iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija s udjelima od 0,7 posto u Ličko-senjskoj i 0,9 posto u Požeško-slavonskoj, do 4,1 posto u Zadarskoj i 4,5 posto u Osječko-baranjskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s oko 894 tisuće kuna.

Slijede poslovni subjekti Međimurske županije s prosječnim dugom od 729 tisuća kuna i Šibensko-kninske županije sa 618 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 534,49 tisuća kuna, što je za 11,4 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 603,54 tisuće kuna, navode iz Fine.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji  i iznosi 226,8 tisuća kuna.

U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug porastao u šest županija, i to od 1,4 posto u Koprivničko-križevačkoj do 32,4 posto u Požeško-slavonskoj županiji.

Najveće smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (24,4 posto), Međimurskoj (23,3 posto), Primorsko-goranskoj (18,4 posto), Krapinsko-zagorskoj (14,4 posto), Gradu Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (14 posto).

Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju ožujka odnosilo 2,8 milijardi kuna ili 21,9 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Prema visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 2,4 milijarde kuna duga i udjelom od 19,1 posto, prerađivačka industrija sa 1,5 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 1,4 milijarde kuna duga i udjelom od 11,1 posto.

Podaci Fine pokazuju da je na kraju ožujka najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine – njih 5.093.

Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 4552, građevinarstva s 2985 te prerađivačka industrija s 2553 blokirana poslovna subjekta.

Na kraju ožujka ove godine u blokadi su bila 325.254 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 43,37 milijardi kuna. Krajem prošle godine u blokado su pak bila 319.752 građana, dok je dug iznosio 42,76 milijardi .

Analiza je pokazala i da je na zadnji dan ožujka u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga u Gradu Zagrebu.

“U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,4 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,3 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,1 %), a prema istom kriteriju slijede Bjelovarsko-bilogorska (13,1 %), Virovitičko-podravska (13,0 %), Osječko-baranjska (12,3 %) te Zagrebačka i Brodsko-posavska županija (12,0 %). Najmanji je udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (8,6 %)”, stoji u priopćenju Fine.

Kada je u pitanju prosječan iznos duga, najviše su blokirani građani Čakovca čiji prosječan dug iznosi 367 tisuća kuna. Slijede građani Benkovca s dugom od 354 tisuće kuna, Samobora s dugom od 251 tisuću, Svete Nedelje s dugom od 241 tisuću, Velike Gorice s dugom od 212 tisuća, Varaždina s dugom od 205 tisuća te Zagreba s dugom od 201 tisuću kuna, dok su blokirani građani u preostalih 18 gradova s rang liste gradova s najvećim iznosom blokade, u prosjeku dužni od 88 tisuća kuna (blokirani građani Siska) do 184 tisuće kuna (blokirani građani Svetog Ivana Zeline), priopćila je Fina.