U zadnjih 5 godina na zadarskom području 262 slučaja kibernetičkog kriminala
Hrvatski policajci otkrili su i uhitili 19-godišnjeg Kristijana iz Zaprešića koji je upravljao Webstresserom, najvećim svjetskim internetskim servisom preko kojeg su korisnici mogli unajmiti uslugu kibernetičkih napada na vlasnike internetskih stranica u cijelom svijetu.
Najveću prijetnju predstavljali su bankama, poslovnom sektoru i državnim institucijama širom svijeta.
Na zadarskom području u posljednjih pet godina većih hakerskih napada na druge tvrtke ili javne sustave u zemlji nije bilo, doznajemo iz Pu zadarske.
No srodnih kriminalnih radnji, onih računalne prijevare sve je više.
U ovom tipu kibernetičkoga kriminala prevaranti putem elektroničke pošte i zlonamjernih sadržaja pokušavaju doći do osobnih podataka žrtve ili joj žele nanijeti materijalnu štetu.
U četiri i pol godine na zadarskom ih je području bilo ukupno 262. Brine njihovo povećanje. Ako usporedimo 2015. i 2017. godinu bilježimo porast od čak 322,22 posto.
– 2014. zabilježeno je 36 kaznenih djela, 2015. 27 djela, 2016. njih 68, 2017. godine 114 kaznenih djela, a u prvih tri mjeseca 2018. godine ukupno 17 takvih djela, kaže nam Sonja Šimurina iz policije.
Pamtimo nekoliko primjera.
U proljeće 2016. godine 24-godišnjak je na svoj račun prebacio nekoliko tisuća kuna s dobitnog listića u vlasništvu 34-godišnjaka. Operacija je provedena u kladionici “SuperSport”. Prevarant je prepisao kod i broj dobitnog listića te nakon toga novac prebacio na svoj korisnički račun preko interneta.
U ljeto 2013. godine trojica mladih hakera oštetila je desetke građana Hrvatske za stotinjak tisuća kuna. Lažno se predstavljajući provaljivali su na tuđe Facebook profile i tražili od njihovih prijatelja da im uplate novac na račune za klađenje u kladionicama.
Ove godine policijski službenici II policijske postaje Zadar dovršili su kriminalističko istraživanje nad 22-godišnjakom kojeg se sumnjiči za računalne prijevare.
On se, u protekle tri godine, javljao na oglase građana koji su oglašavali prodaju raznih predmeta, predstavio se kao kupac i od njih tražio detaljne podatke o njihovim bankovnim računima da bi mogao uplatiti kupoprodajnu cijenu. Tako pribavljene podatke iskoristio je kako bi s njihovih računa podizao novac. Materijalna šteta iznosi gotovo 16 tisuća kuna.