Crkva sv. Križa iz devetog stoljeća, poznata i kao ‘najmanja katedrala na svijetu’, nalazi se pokraj župne crkve u Ninu. Tlocrtom u obliku grčkog jednokrakog križa u gradnji ima ‘upisane’ nepravilnosti, a ti pomaci od pravilne osi i ‘greške’ u zidanju, posljedica su praćenja sunca zbog čega je crkvica služila kao svojevrstan sat i kalendar.
Kristov dolazak na zemlju, njegovo raspeće, smrt i uskrsnuće, najvažnije su vrelo zapadne civilizacije. Krist je umro najokrutnijom smrću – razapet na križu, ponižen u svojoj apsolutnoj nevinosti i ljepoti Boga koji je postao čovjekom ne bi li otkupio svijet u kojem preteže ljudski aspekt posvećen smrti, a ne božji aspekt posvećen životu. A svijet bez Boga, donja dimenzija postojanja u kojoj je sve dopušteno, dokazuje da je malo ljudi u povijesti shvatilo najplemenitiju poruku ikada prenesenu čovjeku.
Nema velikog europskog srednjovjekovnog, renesansnog i baroknog umjetnika koji se nije bavio ovom temom. Uoči Uskrsa, valja se sjetiti da su i Hrvati dali neka od najljepših umjetničkih djela kristološke tematike iz tih davnih vremena kada je ljudski duh stvarao u konaktu s Bogom, na temelju Svetog pisma i Evanđelja, koja su ušla u baštinu čovječanstva.
Crkva sv. Križa u Ninu
Jedna od crkava nenadmašnih po ljepoti i tajanstvu gradbe, jest crkva sv. Križa, poznata i kao “najmanja katedrala na svijetu”. Nalazi se pokraj župne crkve u Ninu, a datira iz 9.,stoljeća. Oblikom podsjeća na,grčki jednokraki križ. Krakovi te prekrasne predromaničke crkvice, čija se bjelina i jednostavnost ističu u dalmatinskom pejzažu savršenom vizualnom ljepotom nestvarne snage, presvođeni su kubastim svodom; vanjski dio je ukrašen nizom slijepih niša, dok je kupola nepravilnog elipsoidnog oblika koji se prema vrhu suzuje. S vanjske je strane ukrašena slijepim nišama.
Pažljivo promatranje gradnje, otkriva greške koje nisu nastale neznanjem, već su promišljeno djelo majstora. Naime, pomaci od pravilne osi i smišljene greške u zidanju, posljedica su praćenja sunca, zbog čega je crkvica služila kao svojevrstan sat i kalendar u doba u kojem je izgrađena. Za vrijeme hrvatskih vladara, služila je kao dvorska kapela kneževa dvora koji se nalazio u neposrednoj blizini. Na nadvratniku s donje strane, nalazi se ime župana Godečaja (Godeslava) za koji se drži da “najstariji poznati nam natpis hrvatskoga vremena”.
Pretpostavlja se da iz Nina potječe krstionica s imenom kneza Višeslava. Jednobrodna crkva sv. Ambroza romaničkoga je stila s pravokutnim svetištem iz XV. stoljeća. Uništene su gotičke crkve sv. Mihovila i sv. Duha. U župnoj se crkvi čuva drveni gotički kip Majke Božje s djetetom i kameni oltar T. Bokanića. U riznici župne crkve izloženi su vrijedni zlatarski radovi od IX. do XV. stoljeća (škrinjica sa svetačkim likovima). Ističe se relikvijar u obliku ruke, rad zlatara Šimuna, dar bana Pavla Bribirskoga. U užoj okolici pronađeno je i istraženo oko 170 srednjovjekovnih starohrvatskih grobova koji datiraju od VIII. do XV. stoljeća, te stambene prostorije starih Hrvata, više na portalu dnevno.hr