Europska komisija u srijedu je objavila dokument prema kojem Hrvatska najsporije provodi strukturne reforme, što je stavljeno u prvi plan, i prema kojem pritisak na državni proračun nije velik zbog povijesno niskih kamatnih stopa i rasta gospodarstva, što se našlo u drugom planu. Jednostavnije rečeno, Hrvatska uživa u rastu koji vuče potražnja iz inozemstva i turizam, dok je pritisak na javni dug smanjen jer se novac u Europskoj uniji i svijetu još uvijek nesmiljeno tiska.
Do kad ćemo uživati? Ekonomisti Željko Lovrinčević, Guste Santini i Mladen Vedriš misle da će ‘fešta’ trajati još godinu ili dvije, nakon čega će se rast gospodarstva ponovno usporiti, turisti će se vratiti tradicionalnim destinacijama poput Grčke, Tunisa, Turske i Maroka, dok će javni dug rasti zajedno s kamatama na novac. Nitko niti ne spominje novu vanjsku krizu.
No niti to nije ono najgore. U cijelom procesu konkurencija nas je prestigla,što naglašava i izvješće Europske komisije. Dostigle su nas zemlje poput Rumunjske i Bugarske, dok su Slovenija, Češka i Mađarska već sad neuhvatljive. Te zemlje su otišle dalje u privlačenju stranih investicija i onome što će za iduću krizu biti ključno: životnom standardu.
Guste Santini kaže kako se kriza u našem okruženju s efektima prelijevanja na Hrvatsku može dogoditi već krajem ove godine. Sve naravno ovisi o tome kada će Europska centralna banka i ostali centralni bankari zaustaviti tiskanje novca.
‘Najveći problem u Hrvatskoj je stalno zadiranje u prava i nestalnost propisa. Najsvježiji primjer je stanarsko pravo kod kojeg se rade iznimke u odnosu na Ustavom zajamčena osobna prava i slobode. Drugi problem su političari koji sami sebe gledaju kao ljude koji imaju posao od četiri godine. Zato nitko neće raditi reforme, jer ako krene raditi nešto, on gubi izbore i gdje je onda? Oni rade sve da uzmu još jedan mandat, još četiri godine i zato nas pogađa ova entropija’, kaže nam Santini.
Kako entropija stalno povećava stupanj nereda i ‘razaranja’, tako je prema Santiniju Hrvatska za novi udar krize manje spremna nego što je to bila 2008. godine jer su se propustili napraviti koraci koji bi čuvali gospodarstvo od šokova zato što su naši političari bili političari, a ne državnici, prenosi Tportal.
