S predstavljanja knjige Višnje Starešine: “Presude u Haagu svjedoče o moći KOS-a koji je i dalje među nama”

Kada je u Haagu izrečena presuda hrvatskoj šestorki, nakon koje je general Slobodan Praljak popio otrov i počinio samoubojstvo, Višnja Starešina napisala je posljednjih 3.000 znakova za svoju knjigu „Hrvati pod KOS-ovim krilom; Završni račun Haaškog suda“. Iako je većim dijelom bila napisana prije presude, ona je samo dala završnu potvrdu teze iznesene u knjizi, kako nekadašnja Kontraobavještajna služba i dalje ima snagu u upravljanju bitnim procesima u našim životima. Nekoliko mjeseci nakon izlaska, knjiga je sinoć predstavljena u Velikoj dvorani Kazališta lutaka u Zadru, u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Zadarske županije.

– Ovo je bila knjiga koju nikad nisam željela napisati, niti sam mislila da će KOS biti glavna tema, a na kraju je dospio u naslov knjige. Ali čim se uđe u transkripte s haških procesa, odmah se vidi utjecaj službi zbog kojih je Hrvatska implicirana kao jedini agresor, a njeno vodstvo kao sudionici udruženog zločinačkog poduhvata. Zločini u Vukovaru i Srebrenici počinjeni su po istom modelu, istaknula je sinoć Starešina.

Prisjetila se predstavljanja knjige „Haaška formula“ 2005. godine u Zadru, na dan kada je na Kanarima uhićen Ante Gotovina. Ono je tada održano gotovo u ilegali, jer o tim temama nije bilo poželjno govoriti. Zato je predstavljanje pod okriljem Sveučilišta u Zadru veliki napredak, iako je na brojnim adresama ovo i dalje nepoželjno štivo.

Uz autoricu knjigu su predstavili prof. dr. sc. Mladen Ančić i doc. dr. sc. Ivica Šola, a pozdravne riječi izrekli su zadarski župan Božidar Longin i rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

– Vrijeme u kojem smo živjeli bilo je teško, bez demokracije, s verbalnim deliktom, prokazivanjima, uhićenjima. Potrebno je stoga otvaranje tajnih dokumenata i otkrivanje cijele istine o tom razdoblju, kako bi naša nacija konačno dobila ozdravljenje. Starešina je ušla u dubinu problema kako bi na površinu izvukla ono što je važno, a dugo se prešućivalo i skrivalo, istaknuo je Longin.

Rektorica Sveučilišta u Zadru čestitala je autorici i Odjelu za povijest s kojega je došla inicijativa o predstavljanju knjige. Knjiga prikazuje isječak hrvatske povijesti, napisan najprofesionalnijom novinarskom dioptrijom i osobnom tankoćutnošću.

– Ravnodušnost dijela hrvatskog puka spram događaja tijekom i nakon Domovinskog rata, a napose na Haškom sudu, dovela je do toga da ta problematika nije sporedna i nevažna.

U knjizi autorica suosjeća s bolnim iskustvom Vukovara i Srebrenice, događajima koji su slijedili, sve do presude šestorci. Ovo je knjiga koju čitate u jednom dahu, a joj želim sudbinu prenošenja iz ruke u ruku, rekla je rektorica Vican.

Knjiga se, istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Ančić, može čitati kao dokumentarna knjiga, kao uradak profesionalnog povjesničara ali i kao kriminalistički roman.

– KOS je nastao kao svojevrsno bratstvo koje je prikrivalo zločine svojih članova. Titovom smrću služba je obezglavljena, sve manje nadzirana i polako se pretvarala u golemu ptičurinu koja nije znala ni kako ni zašto leti. Ostala je samo gola inercija koja se jasno očitovala u Vukovaru i Srebrenici. Još dugo će među nama biti ljudi iz te mreže koji će nastojati izmijeniti pogled na prošlost, istaknuo je Ančić.

Teolog i novinar doc. dr. sc. Ivica Šola ispričao je svoje iskustvo s tajnim službama i dokumente do kojih je došao, u kojima je stajalo da je KOS infiltrirao svoje članove u hrvatsko sudstvo, sveučilišta i medijske kuće, a i u vrijeme rada Haškog suda imali su velik broj hrvatskih novinara pod svojom kontrolom.

– Posljednja presuda u Haagu svjedoči o moći KOS-a koji i dalje upravlja međunarodnim procesima. Haški sud nije provodio pravdu, nego je bio nastavak rata drugim sredstvima. Srbija je uz pomoć ovih službi odmah shvatila da je to političko pitanje, pa na kraju nije bila agresor ni u Hrvatskoj ni u BiH, već je to bila Hrvatska, koja je ulagala milijarde u Bosnu i Hercegovinu i obučavala joj vojsku. Hrvatska je u Haagu razapeta na križ, no kao teolog znam da križ nije kraj, poručio je Šola.

Predstavljanje je moderirala Hloverka Novak Srzić, a na hrabrosti i predanom radu na iznošenju povijesne istine na kraju predstavljanja autorici je čestitao zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.