Pred Općinskim sudom u Šibeniku drugim je pripremnim ročištem u utorak nastavljen parnični postupak koji je protiv suca Željka Rogića, bivšeg predsjednika Općinskog suda u Zadru, tužbom radi nadoknade štete pokrenula sutkinja tog suda Ivana Klišmanić.
Sutkinja Klišmanić tuži suca Rogića za naknadu štete jer je u 2015. godini zadarskim medijima kazao da sumnja da je ona autorica anonimnog pisma u ime zadarskih sudaca u kojem se iznose kvalifikacije na njegov rad u svojstvu predsjednika Općinskog suda u Zadru.
Rogić je u ulozi tuženika, koji u predmetu zastupa sam sebe, podnio odgovor na tužbu sutkinji šibenskog Općinskog suda Alenki Skubic i punomoćeniku tužiteljice Hrvoju Braliću. U očitovanju je kazao da je zadarskoj novinarki rekao da ne zna tko je medijima dao anonimno pismo, ali nakon njezinog inzistiranja odgovorio je da sumnja na sutkinju Klišmanić, piše Šibenik.in.
– Ukazujući na nepotizam bio sam vrlo konkretan i nije dovoljna tvrdnja tužiteljice da su svi iz njezine obitelji došli na pozicije na kojima jesu na zakonit način. Ivana Klišmanić je sutkinja prvog stupnja, njezin otac je sudac višeg stupnja, brat joj je sudski vještak, muž odvjetnik, a bratova žena je zapisničarka – kazao je uvodno Rogić, ističući da je tu riječ o privatizaciji suda.
Tužiteljica se u podnesku prikazuje kao netko tko nije kriv što je društvo takvo i što je pravosuđe prožeto nepotizmom, nastavio je tuženik sudac Rogić, navodeći kao činjenicu da članovi obitelji tužiteljice doprinose slici hrvatskog pravosuđa kao pravosuđa kao prožetog nepotizmom, šta posljedično može dovesti do klijenelizma i korupcije.
– Smatrao sam da kao predsjednik suda imam dužnost ukazati na negativne pojave u sudstvu i tražiti da te pojave zajedno stopiramo, usporimo i anuliramo – naveo je Rogić te Općinskom sudu u Šibeniku predložio da uzme u razmatranje dokaze koje je priložio, sve novinske članke vezane za njegove izjave o nepotizmu i radnje tužiteljice kojima ga je ometala u vođenju suda u njegovom mandatu predsjednika istog.
Također, predložio je da šibenski Općinski sud pribavi sve spise istog suda na kojem su podnesene tužbe protiv njega, kojih je, kazao je, šest ili sedam.
– Tuži me se jer ukazujem na nepotizam, a kad spisi dođu na uvid sutkinji, vidjet će se da me tuže samo oni koji su rodbinski i na druge načine umreženi u zadarskom sudu i pravosuđu – naveo je.
Inače, Rogić je prvostupanjskom presudom proglašen krivim u tužbi koji je podnio otac tužiteljice, bivši predsjednik Županijskog suda u Zadru Antun Klišmanić.
Rogić je još kazao da se Općinski sud u Šibeniku koristi za zarade za izrečene istine vezano za nepotizam i imovinsku moć, te da je simptomatično da u tim postupcima uspijevaju tužitelji, a oni koji govore istinu moraju plaćati dosuđene iznose zbog povrede ugleda i časti. Stoga smatra da je za njih suđenje tek sprječavanje izricanja istine od strane suda.
Zamjenik punomoćnika tužiteljice Hrvoje Bralić usprotivio se Rogićevim navodima ističući kako su tuženiku, kao pravno obrazovanoj osobi, poznati načini izbora sudaca, kao i način vođenja sudskih postupaka, koji svojim pravilima imaju izuzeća ustanovljena upravo za situacije u kojima se osobe nalaze u rodbinskim odnosima.
– Tuženik sve svoje navode temelji na općenitim dojmovima bez ijednog konkretnog dokaza koji bi upućivao da tužiteljica svoju sudačku dužnost eventualno obnaša protivno pravilima struke. Tuženik je kao sudac svjestan da su čast i ugled u sudačkom pozivu i pravnoj struci najjače oruđe koje daje autoritet pravnom sustavu, pa je upravo navedenim klevetničkim izjavama usmjeren rušenju časti i ugleda tužiteljice, a očito zbog osobnog animoziteta – kazao je zamjenik punomoćenika tužiteljice.
Sutkinja u postupku Alenka Skubic novo je ročište sazvala 17. travnja kada će biti saslušane svjedokinje tuženika, novinarka Suzana Silov i Tanja Cukrov, tada službenica u Uredu predsjednika, uz svjedokinje tužiteljice Danijelu Zupčić Poljak te Ivu Lovrin, sutkinje Općinskog suda u Zadru.
Inače, podršku sucu Rogiću danas su došli pružiti članovi Udruge Veronika Vere – za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa.