Rezultati tog istraživanja, kojeg Institut radi već deseti put, predstavljeni su u utorak u Ministarstvu turizma koje je, uz Hrvatsku turističku zajednicu i županijske turističke zajednice, pomoglo njegovu realizaciju, za razliju od zadnjeg takvog istraživanja 2014. koje je Institut proveo samostalno.
Istraživanje je provedeno od srpnja do listopada prošle godine na uzorku od gotovo 6.000 domaćih i stranih turista s ukupno 18 tržišta, i to na Jadranu u 67 mjesta.
Predstavljajući rezultate istraživanje znanstvenica iz Instituta za turizam Zrinka Marušić navela je da su po potrošnji najviše dnevno trošili hotelski gosti, 122 eura, a po tržištima turisti iz SAD-a – gotovo 160 eura, a slijede ih gosti iz Velike Britanije sa 140 eura, potom Španjolci 126 eura, Rusi 121 euro i skandinavski turisti s gotovo 120 eura dnevne potrošnje. Zanimljivo je da su najbrojniji hrvatski gosti – Nijemci – trošili prosječno dnevno 75 eura, čime su na 11. mjestu, a iza njih su primjerice još Mađari i Česi te domaći turisti s oko 69 eura dnevne potrošnje.
Po vrstama smještaja analizirana je i dnevna potrošnja turista u kampovima gdje je lani prosječno iznosila 58 eura te u privatnom smještaju 74 eura.
Od ukupne prosječne dnevne potrošnje po osobi od 79 eura turisti su najviše, 40-ak eura trošili na smještaj, a 13 eura na hranu i piće izvan smještaja, 12 eura za kupnju, itd.
Ispitanici su u većini, njih 64 posto, ocijenili da su im troškovi lani u Hrvatskoj bili u skladu s očekivanjima, a 25 posto da su bili veći od očekivanih.
Istraživanje je pokazalo i da je Hrvatska prošle godine uspjela privući veći broj turista u prvi posjet – njih 32,5 posto, za razliku od njih 18 koliko je takvih bilo u 2014., ali još uvijek imamo, kaže Marušić, vrlo lojalne goste jer ih je 27 posto došlo po šest ili više puta u posjetu Hrvatskoj.
“Jedna od važnijih naznaka iz ovog istraživanja je primjetan porast drugih motiva dolazaka osim sunca i mora. Iako odmor na moru odnosno pasivni odmor motivira 55 posto dolazaka turista, raste postotak onih koji dolaze zbog novih iskustava i doživljaja na 31 posto, a zbog gastronomije na 29 posto. To je ono čemu težimo i što pokazuje da i drugi motivi postaju sve važniji, uz navedene, još sport, rekreacija i aktivni odmor, što se može raditi i u pred i posezoni, a time se Hrvatska približava cilju cjelogodišnjeg turizma”, istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli, prenosi Tportal.
