Podaci jasno potvrđuju trend prema kojem mladi sve manje piju i puše, kasnije stupaju u spolne donose, ozbiljnije shvaćaju školski uspjeh, bliži su s roditeljima – osobito ocem – i manje su im važni ludi izlasci. Međutim, oni su istodobno usamljeniji i izoliraniji od prijašnjih generacija, teže sklapaju dublja prijateljstva i ljubavne veze, u virtualnom svijetu provode više vremena nego u realnom – oni život žive “sporo i dosadno, ali puno sigurnije”, kako je to dijagnosticirala skupina američkih istraživača.
I to ne zato što su se oni, tinejdžeri, promijenili, nego zato što se stubokom promijenio svijet oko njih. Enormni razvoj tehnologije kojoj su mladi potpuno okrenuti u tome je odigrao važnu ulogu, ali ključnu promjenu doživjelo je nešto drugo: stubokom se promijenila obitelj u kojoj odrastaju.
Nikada prije djeca nisu imala tako bitan položaj u obitelji, nikada nisu toliko sudjelovala u odlučivanju i imala važnost u kreiranju obiteljskih odluka. Nikada ih se nije toliko slušalo i uvažavalo i nikada prije im obiteljska dinamika nije bila toliko sklona. Osobito je, pak, tome pridonijela promjena u očinskoj ulozi: očevi danas sudjeluju u dječjem životu više nego ikad u povijesti (iako i dalje bitno manje nego majke), napuštaju autoritarnu i strogu ulogu, a kod djece nestaje osjećaj koji je desetljećima bio vezan uz očeve – strahopoštovanje.
Podaci neupitno potvrđuju i trend o sve manjoj sklonosti mladih porocima. Tijekom 2002. godine, prema podacima SZO-a, 24 posto djevojaka i 34 posto mladića u dobi u 15 godina iz 42 razvijene države svijeta barem jednom tjedno pilo je alkohol. Samo 12 godina kasnije, 2014. godine, taj se udio prepolovio: alkohol je na tjednoj bazi pilo devet posto djevojaka i 16 posto mladića. Radi se o prosjeku sve 42 zemlje i trend nije jednako prisutan u svima: najizraženiji je u sjevernoeuropskim državama, dok je u Hrvatskoj bitno blaži među dječacima (pad sa 36 na 33 posto), a daleko izraženiji među djevojkama. Udio onih koje su barem jednom tjedno pile alkohol pao je sa 25 na 13 posto.
Jednakim intenzitetom u razvijenim državama opada i navika pušenja među mladima: u promatranom, relativno kratkom vremenu od 12 godina udio 15-godišnjaka koji svaki dan puše je prepolovljen. U Hrvatskoj, nažalost, nije: udio je čak i neznatno veći nego što je bio, i među djevojkama i među dječacima.
– Treba uzeti u obzir da su, u kontekstu tinejdžera, već i ovi podaci “stari”, jer je u njihovu životu četiri godine jako puno. Nadam se da i među našim mladima opada udio onih koji puše, zbog jakih kampanja i osvješćivanja, ali i zbog činjenice da pušiti više nije “in” u zemljama iz kojih nam stižu trendovi – kaže dr. Kuterovac Jagodić.
Istodobno im postaje sve važnija škola – ne tako da u školu žele ići, da im je tamo lijepo ili im je zabavna, nego im je važna “za budućnost” te je, čini se, shvaćaju neusporedivo ozbiljnije od, primjerice, generacije svojih roditelja u toj dobi.
Seksualna aktivnost mladih je u padu, suprotno općoj predrasudi, kako je nazivaju psihoterapeutkinje Jelena Vrsaljko i Kristina Bačkonja iz centra Budi svoj, koja proizlazi iz uvjerenja da su mladi putem medija i, osobito, interneta, izloženi velikim količinama seksualiziranih sadržaja koji služe isključivo kratkotrajnom traženju partnera.
– Rezultati istraživanja govore upravo suprotno: u posljednjih 50 godina raste broj mladih bez seksualnih partnera, a seksualno ponašanje sve je odgovornije. Današnje generacije mladih su bolje informirane, a obiteljska dinamika također, vjerujemo, ima utjecaj na razvoj ovakvoga trenda: povjerljiviji odnosi između roditelja i djece pridonose razvoju međusobnog povjerenja i samim tim djeca više vjeruju roditeljima i njihovim savjetima – kažu.
Dok im slabe veze s vršnjacima, mladi stvaraju sve jače veze s roditeljima i može se pretpostaviti da će se kasnije odseliti iz roditeljskog doma, kasnije početi raditi, kasnije imati djecu. Dio objašnjenja treba tražiti i na evolucijskoj razini, upozorava dr. Kuterovac Jagodić: životni vijek se svakim danom sve više produljuje, mladi pred sobom naprosto imaju puno vremena, mogu si priuštiti da budu spori, piše Jutarnji.
