Blagdan blaženog Alojzija Stepinca na Bilom Brigu; Nadbiskup Puljić blagoslovio gradilište nove crkve

Blagdan bl. Alojzija Stepinca u subotu 10. veljače svečano je proslavljen u župi bl. Alojzija Stepinca na Bilom Brigu u Zadru. Koncelebrirano misno slavlje u OŠ ‘Zadarski otoci’ na Bilom Brigu predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić jer je u tijeku gradnja župne crkve za taj gradski predio. Nakon mise nadbiskup Puljić je blagoslovio gradilište uz polaganje kamena temeljca za izgradnju župne crkve bl. Alojzija Stepinca, kojeg je blagoslovio sv. Ivan Pavao II. na misi Stepinčeve beatifikacije u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. g. Od studenoga 2017. g. u zadarskoj Stepinčevoj župi mise se služe u OŠ ‘Zadarski otoci’ na Bilom Brigu, jer je počela gradnja nove župne crkve na mjestu gdje je osamanest godina bila montažna crkva u kojoj se puk okupljao.

„Blaženi Alojzije je službu navještanja Evanđelja ispunio prije svega svojom patnjom za Crkvu, a svoju je poruku vjere zapečatio smrću. Draža mu je bila tamnica nego sloboda, i to samo zato da bi obranio slobodu Crkve i njeno jedinstvo. Nije se strašio okova, kako ne bi bile okovane riječi Evanđelja“ rekao je mons. Puljić u propovijedi, istaknuvši da se Stepinac izložio opasnostima i radije pošao u tamnicu i smrt, nego da prihvati odvajanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice.

„Njegova savjest i katolički odgoj rekli su mu, poći radije u zatvor i patnju, nego odvojiti se od Rima. Radije smrt, nego sloboda i ‘darovi’ koje su mu nudili. Stepinčeva hrabrost u tom teškom i mračnom razdoblju bila je izvorom nade za potlačene i ugrožene. Branio je dostojanstvo čovjeka, nije se dao slomiti. Bio je vjeran idealima. Branio je slobodu ljudi i svoga naroda. Potaknuti Stepinčevim primjerom, učimo kako vjerovati, poput njega biti mirotvorci i mironosci u svijetu, vjerni njegovoj poruci i njegovom evanđelju. On nas uči kako ljubiti Boga i čovjeka“ poručio je nadbiskup, istaknuvši da se Stepinčeva oporuka narodu da se međusobno ljubi, uklapa u Isusov govor na Posljednjoj večeri kad svojim apostolima preporuča da se ljube.

Nadbiskup je govorio i o Stepinčevom odnosu prema otajstvu Crkve, rekavši da Božjeg junaka Alojzija ništa nije moglo slomiti u njegovoj ljubavi prema Kristu i Božjem narodu kojem je vjerno i odano služio, „osobito prema Crkvi koju je iz duše volio. Znao je da ona nije proizvod povijesnog slučaja, nego izvorni Božji naum. Otajstvo Crkve, produljenog utjelovljenja Isusa u povijesti, jedino se vjerom može shvatiti i objaviti. Zato su navjestitelji toga otajstva svjedoci koje je Isus izabrao i poslao da idu i to objave ljudima“. „Zbog toga je Crkva znak i čuvar transcendentnosti osobe koja je pozvana pružati svijetu dokaze otajstvenog zajedništva. Nigdje kao u crkvi oko oltara, ljudi se ne osjećaju jedno. Zajedno. Jer Krist nas okuplja, ujedinjuje. Tu prestaju sve razlike, rasne, dobne, nacionalne. Svi su jedna, Božja obitelj koju je Bog odvijeka zamislio“ istaknuo je mons. Puljić.

„U brojnim povijesnim iskušenjima kada je bila ušutkivana ili isključivana iz javnosti, ograničavana u poslanju i do krvi progonjena, Crkva je po svojim herojima, po svojoj hrabroj djeci, branila dostojanstvo i slobodu svakog čovjeka. Jedan od tih izabranih Božjih ugodnika, njenih hrabrih sinova i svijetlih likova naše narodne povijesti je blaženi Alojzije Stepinac. Živio je u vrlo teškom i kompleksnom povijesnom vremenu. Bio je nadbiskup u Zagrebu u tri susljedne diktature. Kad je preuzeo upravu zagrebačke Crkve, iz Njemačke se širio zadah nacizma i fašizma, a iz Rusije bezbožna ideologija komunizma. Žestoko se protivio jednoj, drugoj i trećoj ideologiji braneći ljudska i narodna prava“ rekao je mons. Puljić, upozorivši da i danas postoje opasnosti, stupice i zavođenja kojima smo izloženi.

Kao poticaj da se ne damo zavesti od izdajnika, nadbiskup je citirao ulomak iz Stepinčeve duhovne oporuke koji „potvrđuje o kakvom se velikanu radi“. „Dragi moji vjernici, pod svaku cijenu, pa i uz cijenu života svoga, ostanite vjerni Kristovoj Crkvi koja ima svoga vrhovnoga pastira, Petrova nasljednika! Naši su očevi kroz tolika stoljeća prolili potoke krvi kako bi očuvali sveto blago katoličke vjere i ostali vjerni Kristovoj Crkvi. Nitko neće biti dostojan imena otaca naših, ako dopusti da ga netko otrgne od pećine na kojoj je Krist sazidao Crkvu svoju. Ukoliko netko među vama, laik ili svećenik, bude i na časak kolebao u ovoj točki, neka mu kuća bude daleko od vaše“.

U tom smislu je i poruka navještene Božje riječi na Stepinčevo. U Drugoj knjizi Makabejaca majka čiji su sinovi bili osuđeni jer nisu htjeli žrtvovati poganskim božanstvima, potiče sina da ne izda Boga i vjeru, da se ne boji: „Sinko moj, ne boj se krvnika, nego budi dostojan svoje braće“. Ista je poruka i u evanđelju, gdje Isus svojim učenicima kaže: ‘Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a duha ne mogu ubiti’. U Poslanici Rimljanima Pavao pita, tko će nas rastaviti od Krista. “Stepinac se hrvao s moćnicima da zaštiti nemoćne. Povijest Crkve i svijeta upisat će ga u najhrabrije biskupe Europe onog tragičnog vremena.

O njegovom neslomivom duhu govore ‘Pisma iz sužanjstva’ u kojima treperi njegova duša. Dok je bio u zatvoru i pritvoru, primao je pisma i na sva je odgovarao. U njima je pokazao svoju dušu i svoj herojski stav. Biskupu Čekadi piše: „Stavljam Ti toplo na srce, da budeš potpuno vedar s obzirom na budućnost naše Crkve. Ako ja umrem ovdje, rado ću položiti svoj život za Boga i Crkvu Katoličku. Bog bitke nikada ne gubi, rekao sam više puta, a to ponavljam i sada. Neće je izgubiti niti u borbi s Komunističkom partijom Jugoslavije“.

„Očinske riječi bl. Alojzija uvijek su aktualne. Osobito u obrani kršćanske antropologije koja je danas ugrožena. Stoga su vrlo suvremene njegove propovijedi, poruke i pouke. Stepinac je poruka istine i dobrote. Istine koju je propovijedao o Bogu i čovjeku, dobrote kojom je prolazio sve nevolje. Ni u jednom njegovom pismu i propovijedi ne osjeća se trunka prezira ili mržnje protiv onih koji ga progone. Dapače, poput Isusa i sv. Stjepana, oprašta i moli za njih“ istaknuo je mons. Puljić. Potaknuo je vjernike da se, poput Stepinca, na čiji su grob prema vlastitoj želji hodočastili i sv. Ivan Pavao II. i umirovljeni papa Benedikt XVI., druže s Isusom u molitvi i euharistiji, hrane Božjom riječju i ne umore biti dosljedni, jer Isus je jedini otkupitelj čovjeka i on nosi ključeve povijesti.

Nakon mise, nadbiskup, svećenici i puk, pjevajući u čast Stepinca predvođeni župnim zborom, krenuli su iz škole u procesiji na obližnje gradilište koje je nadbiskup Puljić blagoslovio. Završetak radova koji su počeli početkom studenoga 2017. g. predviđa se do veljače 2018. g. Prigodnu riječ je uputio i bilobriški župnik Mario Sikirić. Župa bl. Alojzija Stepinca u Zadru prva je župa u Hrvatskoj posvećena Stepincu. Utemeljena je 1998. g, a polumontažnu crkvu koja je sad u cijelosti uklonjena, na prvu godišnjicu Stepinčeva po beatifikaciji, 10. veljače 1999. g., blagoslovio je blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.

Idejni projekt za budući župni pastoralni centar bl. Alojzija Stepinca izradio je Aleksandar Bašić, dipl. ing. arh. iz Zagreba. Projektnu dokumentaciju izradilo je poduzeće Modulus iz Zagreba. Glavni projektant je Oskar Fleischer, dipl. ing. arh. Centar je projektiran tako da se u središtu nalazi crkva s pjevalištem. Desno od ulaza smještene su vjeronaučne dvorane. U prizemlju je smještena multimedijalna dvorana koja može koristiti za proširenje lađe crkve (u slučaju većeg broja vjernika).

Na katu se nalazi jedna veća i jedna manja dvorana. Veća dvorana na katu također se može kliznim vratima pretvoriti u dvije manje. Lijevo od ulaza je stambeni dio pastoralnog centra. U prizemlju se nalaze prostorije župnog ureda, kuhinja, blagavaonica i garaža. Na katu su stambene jedinice za župnika, župnog vikara i gosta. Površina prizemlja u kojem se nalazi lađa crkve iznosi 1 128 četvornih metara, a kata na kojem su dvorane 509 četvornih metara. Troškove gradnje crkve u iznosu od petnaest milijuna kuna snosi Zadarska nadbiskupija. Do sada su izvedeni građevinski radovi u vrijednosti od dva milijuna kuna. Komunalni doprinos plaćen je Gradu Zadru u iznosu od 1.548.105,00 kn. Građevinske radove izvodi poduzeće Barić gradnja d.o.o. iz Zadra. Stručni nadzor je povjeren Željku Čirjaku, dipl. ing. građevine.