Mladi vole kanabis, speed i bijelo, stariji heroin i alkohol Ako u jednadžbu ubacimo i tradicionalno godišnje Eurostatovo istraživanje, jasno je da kontrolirane supstance najčešće koriste mladi, između 15 i 34 godine. Čak 21.8% muškaraca u 2017. godini konzumiralo je kanabis.
Slijede amfetamini (speed), MDMA i Ecstasy, te kokain. Starija populacija koristi opioidne supstance poput heroina, kao i brojne sedative poput recimo benzosa.
Halucinogeni u Hrvatskoj i dalje nisu pretjerano popularni no bilježi se trend rasta pa anketari smatraju da psihodelična zajednica i dalje nema potrebu dijeljenja svojih navika u javnosti. Područje nootropika i dizajnerskih droga također nije dobro ispitana pa su podaci nepotpuni. Sigurno je samo da narkotici poput fentanila (snažnija verzija heroina), Crystal Meth, PCP i Crack nisu penetrirali na Balkan izuzev sporadičnih uočavanja, a GHB, ketamin i ostale iznimno popularne supstance diljem Europe u Hrvatskoj ili nisu anketirane ili su stavljene u odjeljak ‘druge’, pa se ne zna njihova širokopojasna uporaba. Mladi iza kanabisa najčešće koriste speed (3.7% muški), kokain (2.3%) i MDMA/Ecstasy (2.2%).
Zanimljivo, djevojke kao korisnici pripadaju doljnjoj nižoj granici u EU – što znači da su korisnici kod nas većinom mladići. Što se liječenja tiče, tu naravno prednjače opioidni ovisnici, najčešće oni o heroinu i metadonu. Njih je pet puta više od prijavljenih ovisnika svih ostalih kontroliranih supstanci zajedno, a brojka bi bila i veća da sustav ne potencira ‘kanabis ovisnike’, radi eskivacije kaznene odgovornosti.
Po smrtnosti Hrvatska ima zaista zanimljive brojke – u Europi mladi u daleko većoj brojci umiru od heroina (najčešće) dok su kod nas takve tragedije gotovo dvostruko iznad EU standarda rezervirane za neostvarene ljude u krizi srednjih godina, socijalne slučajeve i, nažalost, veteransku populaciju. Hrvatsko narkotržište iznimno je konzervativno – dileri u paleti proizvoda imaju svega par zabranjenih supstanci među kojima prednjače kanabis, speed i bomboni, a korisnici nisu suviše dični ka eksperimentiranju s nepoznatim supstancama. I zanimljivo, iz podataka se može zaključiti da će radije uzeti nešto legalno i posve neispitano poput Poppersa ili lažnog kanabisa nego nešto egzotično, pa čak i manje potentno. A kvaliteta prodavane droge iznimno je prosječna i ne baš tako jeftina. Speed ima najbolji omjer cijene i kvalitete, kanabis najgori.
Za najkvalitetniji kokain će te tako morati izdvojiti i dvostruku cijenu nego u zapadnoeuropskim državama. Ništa bolja situacija nije ni kod kanabisa.
Hrvati pri kupnji trave ne pitaju ni za sortu (ima ih preko 700) ni za vrstu (Indica ili Sativa) ni za potentnost (jači CBD ili THC) – kupuju što im se proda i vjeruju prodavaču na riječ, a to plaćaju iznimno skupo, i do 40% skuplje nego na razvijenim kanabis tržištima. Ništa bolja situacija nije ni kod speeda, ecstasyja ili MDMA. Zapravo, najveći znalci kvalitete narkotika uživaoci su heroina i psihodelika, te je njima najteže podvaliti ‘lošu robu’.
Standardizirani proizvodi poput GHB-a i ketamina također imaju široku uporabu, no nije poznato u kojem se postotnom obimu ona kreće. Najbolji omjer cijene i kvalitete je kod speeda gdje 81% kvalitete možete dobiti za 300 kuna dok je kanabis najlošiji i najskuplji, možda čak i u čitavoj EU.
Policija u Hrvatskoj već tradicionalno plijeni pozornost po bizarnim brojkama zaplijene. Kanabis i njegova smola postotno su daleko najčešće na udaru, a zabilježeni su i slučajevi gdje teški bolesnici dobivaju višegodišnje robije iako je medicinska uporaba biljke legalna, što bi morala biti olakotna okolnost. Ako ste pak diler kokaina, mogućnost vašeg uhićenja je manja od 1% – s čime predvodimo Europsku uniju.
Do ovih statističkih podataka policija je mogla kao argument navesti da se kod nas ‘kokain očito ne konzumira’, no sada je daleko logičnije da dileri zbog pozicije vlastitih klijenata uživaju policijsku protekciju – drugih logičkih razloga nema.
Trendovi ukazuju na porast konzumacije svih narkotika što je uvjetovano povećanim brojem turista, posebice u Zagrebu. Split bilježi enorman porast konzumacije heroina kao u eri devedesetih, Zagreb pak jača u MDMA-u, kvalitetnom kokainu, GHB-u i ketaminu. Meth laboratoriji i dalje ne postoje, psihodelici su više-manje daleka egzotika, Crack vjerojatno nikada neće ni ostvariti uspon, a podaci navode da bi 2018. godina mogla biti pionirska za PCP, MXE, DXM i druge iznimno potentne i adiktivne supstance, navodi Večernji list.