Vlada donijela uredbu o indeksu razvijenosti; Zadar u skupini iznadprosječno rangiranih
Vlada je jučer donijela uredbu o novom indeksu razvijenosti te odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti kojom je 40 novih jedinica lokalne samouprave (JLS) dobilo status potpomognutog područja.
Ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac kazala je kako je u izračunu indeksa razvijenosti primijenjena nova metodologija s obzirom na to da su u postojećem izračunu indeksa razvijenosti utvrđena ograničenja odnosno da su primjenjivani neadekvatni modeli i metode standardizacije te je dolazilo do nepravedne ocjene i razvrstavanja jedinica.
Kao pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti sada su korišteni stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti te indeks starenja.
Vrijednost indeksa razvijenosti izračunava se kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti tih pokazatelja u određenom razdoblju, a ti se pokazatelji izračunavaju na temelju podataka u razdoblju od tri godine koje prethode postupku ocjenjivanja.
Indeks razvijenosti se tumači tako da jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koje imaju vrijednost indeksa veću od 100 spadaju u područje iznadprosječne razvijenosti, dok one koje imaju vrijednost indeksa manju od 100 spadaju u područje ispodprosječne razvijenosti.
Odluka o razvrstavanju stupa na snagu početkom iduće godine, a umjesto dosadašnjih pet skupina kategorizacije JLS-a sada će biti osam skupina, po četiri skupine onih koje se ispodprosječno rangirane te po četiri skupine iznadprosječno rangiranih, dok kod jedinica područne samouprave (županija) i dalje ostaju četiri skupine.
“Prijedlogom novog modela izračuna indeksa razvijenosti povećava se broj jedinica JLS-a koje imaju status potpomognutog područja. Prema važećem modelu takav status imaju 264 jedinice, a prema novom modelu taj će status ostvariti 304 jedinice odnosno povećanje od 40 jedinica”, kazala je Žalac.
U prvoj skupini županija, onih koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih su Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.
U drugoj skupini, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih su Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Šibensko-kninska županija.
U trećoj su skupini županije koje su u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih i to su Međimurska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Zadarska županija.
Četvrta su skupina županije koje se nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih, a riječ je o Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu.
U saborsku proceduru Vlada je uputila i više konačnih prijedloga zakona koji se usklađuju s pravnom stečevinom EU-a, među njima i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode kojim se, uz ostalo, javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova prirode daje ovlast za izdavanje akata za građenje, za zahvate koji se provode na područjima kojima upravljaju, a sukladno propisima o gradnji i prostornom uređenju.
