Državni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke o prirodnom kretanju stanovništva od listopada 2016. do kraja listopada 2017. godine. Podaci su pokazali najveći pad broja stanovnika u posljednjih 20 godina, kako piše Index.
U Hrvatskoj je u tom razdoblju zabilježen negativan prirast od -18.934, što znači da je toliko više umrlih nego rođenih. U posljednjih godinu dana (od 10. mjeseca 2016. do kraja 10. mjeseca 2017.) u Hrvatskoj je broj živorođenih iznosio 40.320, a umrlih 59.254. Usporedbe radi, prirodni prirast je lani iznosio -14.005. Nastavljen je tako dugogodišnji trend negativnog prirodnog prirasta jer usporedba s ranijim statističkim podacima pokazuje da je posljednji pozitivan prirodni prirast u Hrvatskoj zabilježen 1997. godine. Iako šokantni, ovakvi podaci nimalo ne začuđuju ako uzmemo u obzir da demografske politike u Hrvatskoj nema.
Istovremeno, egzodus stanovništva je sve veći. Iako točni podaci o broju onih koji odlaze iz Hrvatske ne postoje – barem ne ako ih tražite od hrvatskih institucija. Naime, Državni zavod za statistiku prikuplja podatke od MUP-a koji registrira samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u Hrvatskoj, a takvih je, naravno, vrlo malo. Zato je Index nedavno kontaktirao zemlje u koje Hrvati najviše odlaze i tako smo prvi put dobili najtočnije brojke. Prema dobivenim podacima, u zadnjih par godina iz Hrvatske je u šest zemalja (Njemačku, Austriju, Irsku, Italiju, Švedsku i Norvešku) odselilo najmanje 180.000 ljudi.
Brojke do kojih smo došli drastično su veće od onih kojima se do sada baratalo, a prikupljeni podaci jasno pokazuju kako broj onih koji iseljavaju iz Hrvatske iz godine u godinu drastično raste. Primjerice, prema podacima DZS-a, iz Hrvatske je u inozemstvo 2015. odselila 29.651 osoba. Prema našim podacima, 2015. godine samo u Njemačku je iselilo 57.000 Hrvata. Kad se uzmu u obzir i ostale zemlje, može se procijeniti da je Hrvatsku u par godina napustilo oko 200.000 stanovnika.
Iz Hrvatske odlaze cijele obitelji što pokazuju podaci koje je objavio DZS. Tako se broj učenika u cijeloj Hrvatskoj od 2011. do 2016. smanjio za oko 22.500, s 340.000 na 317.600, odnosno za 6,6 %. Taj pad je nešto malo oslabio u posljednje dvije godine analize. Naime, od 2014. do 2016. broj učenika smanjio se s 321.500 na 317.600, što je pad od oko 1,2 %. Pritom treba istaknuti da je pad broja učenika očekivano najveći u krajevima koji imaju slabu gospodarsku perspektivu. Primjerice, listu predvode Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija, sve tri s postocima pada broja učenika koji su veći od 16 %.
