Svjetski dan AIDS-a; U Hrvatskoj su do sada umrle 262 osobe, svakih 17 sekundi jedna se osoba u svijetu zarazi HIV-om

U svijetu se već gotovo tri desetljeća 1. prosinca obilježava kao Svjetski dan AIDS-a, s ciljem podizanja svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u, ali i radi prevenciji zaraze HIV-om, te dostupnosti terapije čijom se primjenom postiže gotovo normalno očekivano trajanje života zaraženih, kao u zdravoj populaciji.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj se prosječno bilježi oko 95 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om godišnje, što Hrvatsku, sa stopom od 22 zaražena na milijun stanovnika, svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om. Europski prosjek u 2016. bio je 59 zaraženih na milijun stanovnika, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Značajan dio zaraza otkrije se u kasnom stadiju

U Hrvatskoj se bilježi porast novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a među muškarcima koji prakticiraju spolni odnos s osobama istog ili oba spola, a slično je i u drugim europskim zemljama (porast od 33 posto u odnosu na 2004. godinu).

Drugi po zastupljenosti je visokorizičan heteroseksualni put prijenosa (26 posto), a razmjerno je malen udio osoba koje su se zarazile injektiranjem droga (5 posto).

Iako se postotak novootkrivenih osoba s infekcijom HIV-om, koje imaju i AIDS, smanjuje u odnosu na sve novootkrivene osobe kojima je dijagnosticirana ta infekcija, još je uvijek nepovoljno to što se značajan dio zaraza HIV-om (oko 40 posto) otkrije u kasnom stadiju infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Virusom zaražena 1521 osoba

Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do studenog 2017. godine evidentirana je ukupno 1521 osoba kojoj je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega je njih 496 oboljelo od AIDS-a. U istom su razdoblju od HIV/AIDS-a umrle 262 osobe.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a je “Pravo na zdravlje” i promoviranje važnosti jednakih prava na zdravlje za sve ljude diljem svijeta. To znači da svi, uključujući i ljude koje žive s infekcijom HIV-om, imaju pravo na prevenciju i liječenje, pravo donošenja odluke vezane za svoje zdravlje i pravo na život pun poštovanja i dostojanstva, bez diskriminacije.

Većina osoba zaraženih HIV-om su pripadnici marginaliziranih skupina u društvu, te ujedno osobe kojima se najčešće krši pravo na zdravlje.

U svijetu je 2016. godine s HIV infekcijom živjelo 36,7 milijuna ljudi, od čega je 1,8 milijuna bilo novootkrivenih slučajeva zaraze, a milijun ljudi umrlo je od posljedica AIDS-a.

Pad broja novih infekcija HIV-om za 35 posto

Na globalnoj razini preventivni programi su u odnosu na 2000. pridonijeli smanjenju broja novih infekcija HIV-om za oko 35 posto, a poboljšanje dostupnosti antiretrovirusnih lijekova je smanjilo broj smrti od posljedica infekcije HIV-om i AIDS-a za oko 45 posto u odnosu na 2005. godinu.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) navodi kako je u 2016. godini u 31 europskoj zemlji zabilježeno ukupno oko 29.000 novih slučajeva infekcije HIV-om i AIDS-a, što čini opću stopu od 5,9 na 100.000 stanovnika.

Također, broj slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a u posljednjih dvadesetak godina ima silazni trend pojavnosti.

ECDC kao poruku ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a naglašava problem kasnih dijagnoza i važnost osiguranja dostupnog testiranja na HIV, uključujući testiranje u zajednici i inovativne pristupe testiranju.

Svakih 17 sekundi jedna se osoba u svijetu zarazi HIV-om, a od početka epidemije umrlo je 35 milijuna ljudi, podaci su Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS (UNAIDS) objavljeni u povodu Svjetskoga dana borbe protiv AIDS-a koji se obilježava u petak.

UNAIDS donosi pet ključnih brojeva kada je posrijedi zaraza HIV-om (virusom humane imunodeficijencije) i obolijevanje od AIDS-a.

17 sekundi

U svijetu je u 2016. virusom AIDS-a zaraženo 1,8 milijuna ljudi, što znači da se prosječno svakih 17 sekundi HIV-om zarazi jedna osoba ili godišnje 5000 ljudi.

Afrika – dvije trećine zaraženih 

Među odraslim osobama ritam novozaraženih tek je neznatno manji u odnosu na prethodne godine: s 1,9 milijuna zaraženih u 2010. brojka je pala na 1,7 milijuna u 2016.

U Africi je još uvijek najveći broj novih slučajeva zaraze HIV-om – prosječno dvije trećine svih slučajeva.
 
Prepolovljen broj zaražene djece

Kada je posrijedi zaraza među dječjom populacijom novih je infekcija nešto manje: od 2010. broj je prepolovljen i s 300.000 je u 2016. godini pao na 160.000.

Smanjen broj zaražene djece može se objasniti kampanjom otkrivanja zaraze HIV-om među trudnicama i primjenom antiretroviralne terapije koja sprečava prijenos HIV-a s majke na novorođenče.

36,7 milijuna zaraženih 

Prema posljednjim podacima UNAIDS-a u svijetu danas s virusom HIV-a živi 36,7 milijuna ljudi.

Broj iz godine u godinu raste zbog još uvijek prilično brzog tempa novih slučajeva prijenosa virusa te zbog boljeg pristupa antiretroviralnim lijekovima zaraženih iz siromašnih zemalja, što seropozitivnima daje veće izglede za dulji život.

20,9 milijuna zaraženih ima pristup antiretroviralnom liječenju

Danas pristup antiretroviralnom liječenju u svijetu ima 20,9 milijuna ljudi. Ako se ti lijekovi uzimaju redovito, vrlo se uspješno sprečava razvoj i napredovanje bolesti te se uspješno smanjuje rizik od zaraze. Broj je gotovo triput veći nego 2010. godine.

Rezultat: smrtnost povezana s obolijevanjem od AIDS-a u svijetu je od 2005., kada je evidentirano 1,9 milijuna mrtvih, smanjena za gotovo 50 posto i u 2016. je iznosila milijun oboljelih.

Od početka epidemije 1981. od posljedica AIDS-a u svijetu je umrlo 35 milijuna ljudi, podaci su UNAIDS-a.