Famozna božićna ciklona, zbog koje u Hrvatskoj rijetko kada u ovo vrijeme padne snijeg, ove godine stiže u našu zemlju, po svim pravilima, školski, na sam Božić. Osim što zbog nje on neće biti bijeli, 25. prosinca božićna ciklona pod bor nam donosi južinu, možda kišu i loše biometeorološke prilike.
Zahvaljujući onome što meteorolozi nazivaju božićna ciklona rijetko koji nam Božić bude bijeli. Ova meteorološka pojava ponekad se pojavi prije, ponekad nekoliko dana poslije Božića, no ove godine stiže baš 25. prosinca, piše tportal.hr.
Rade Popadić, osnivač udruge Crometeo, objasnio nam je što je božićna ciklona i zašto nastaje.
‘Nalazimo se u dijelu godine kada do nas dolazi najmanje Sunčeve energije i bilo bi logično da je ovo najhladnije razdoblje u godini, no nije tako jer se more sporije grije i sporije hladi pa je u ovom dijelu godine toplije od kopna. Najhladniji dio godine tek će nastupiti, bez obzira na to što se dan produljuje prvog dana astronomske zime i što trenutno najmanje Sunčeve energije dopire do nas’, objašnjava Popadić pozadinu stvaranja božićne ciklone.
Naime u ovo doba godine na vrijeme djeluju dvije komponente – prva je anticiklona koja iz sibirskog dijela Rusije donosi hladan zrak i povremeno svojim rubnim dijelom zahvati dio Europe. ‘Tada vlada vrlo hladno vrijeme. Ove zime još nismo imali sibirsku anticiklonu, a hoćemo li ju imati početkom godine, tek ćemo vidjeti’, pojašnjava Popadić.
Druga komponenta su sredozemne ciklone. ‘Kod tih ciklona stvar je jednostavna – one donesu naoblačenje, u prednjem dijelu te ciklone zatopli, ali kad ona prođe centrom preko Jadrana, u njenoj pozadini dođe hladni zrak i najčešće snijeg nad kontinentom i u višim područjima obalnih planina’, dodaje.
No izmjenu sredozemne ciklone i sibirske anticiklone krajem prosinca remeti pojava atlantske ciklone. ‘One se znaju dogoditi u bilo kojem dijelu prosinca, ali nas klimatologija uči da se najčešće javljaju oko Božića. I što se tada dogodi? Atlantska ciklona poremeti uobičajeno strujanje zračnih struja nad Europom i umjesto sjevernih ili istočnih komponenti vjetra nad kontinentom počinjemo dobivati zapadne vjetrove. Na neki način otvori se autocesta od Atlantika i našeg dijela Europe i po njoj pristižu ciklone s vlažnim oceanskim zrakom koji je znatno topliji od ovog zraka nad kontinentom’, pojašnjava Popadić.
Upravo klimatološki grafovi s mjernih postaja u Hrvatskoj sugeriraju da dootvaranja te ‘autoceste’ te prodora vlažnog i toplog oceanskog zraka dolazi između Božića i Nove godine.
Ove godine božićna ciklona stiže baš na sam Božić. Dotad nas očekuje hladno i suho vrijeme, u Lici i Gorskom kotaru ponegdje s temperaturama i do -10 Celzijevih stupnjeva. U subotu će nas s istoka samo okrznuti hladna fronta koja može donijeti malo oborina i prolazno zahlađenje.
‘Već krajem dana ta nas fronta brzo napušta prema jugoistoku, a istovremeno nad Atlantikom jača spomenuta božićna ciklona koja će imati centar daleko iznad Sjevernog mora i sve više će djelovati na vrijeme na našem području’, kaže Popadić za tportal.
Počet će djelovati na Božić te će kulminirati 26. i 27. prosinca. Tako će nakon hladnog Badnjaka na Božić početi puhati južni vjetrovi, i na kontinentu i na Jadranu, što će pridonijeti značajnom porastu temperature zraka. U Zagrebu tako može biti 10 Celzijevih stupnjeva, uz lošu biometeorološku prognozu.
‘Po svemu sudeći, u Hrvatskoj nema ništa od bijelog Božića, što je loša vijest za ljubitelje snijega i zime, a 26. i 27. puhat će neugodan jugozapadnjak u unutrašnjosti, na Jadranu jugo, uz temperature koje bi na kontinentu mogle dosezati 15 Celzijevih stupnjeva.
