Sudeći po podacima Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna za 2016., čini se da sve više gradonačelnika prihvaća trend štedljivijeg gospodarenja novcem građana kada je reprezentacija u pitanju.
Rekorderi u štedljivosti i dalje su Kristina Ikić Baniček i Grad Sisak.
Dapače, gradonačelnica je dodatno srezala troškove reprezentacije, spustivši ih ispod 2 kune po stanovniku, a umjesto 0,07 posto proračuna iz prethodnog razdoblja, izdvajanje je svela na 0,04 posto. Stav Kristine Ikić Baniček o ovim troškovima vrlo je jasan – oni ne doprinose dobrobiti građana.
U tri godine gradska uprava gradonačelnice Kristine Ikić Baniček za reprezentaciju je trošila prosječno 2,56 kune po stanovniku, odnosno 0,07 posto proračuna. Za ilustraciju, samo deset najštedljivijih gradova za reprezentaciju je u tom razdoblju izdvajalo manje od 5 kuna godišnje po stanovniku, a dvadesetak ih je ove troškove nabilo i preko 50, pa čak do 80 kuna po stanovniku godišnje.
Osim po per capita kriteriju, Grad Sisak najmanje je za reprezentaciju potrošio i kada se gleda ukupno izdvajanje iz proračuna. Odnosno, ispred njega je samo Grad Zagreb, kojega zbog njegovih specifičnosti i ogromnog proračuna u hrvatskim okvirima, nije uzet u obzir u analizama. Nakon Siska, kao najštedljiviji se plasirao Grad Samobor koji je također smanjio izdatke za reprezentaciju u odnosu na prethodne tri godine te je u 2016. za te svrhe izdvojio 0,07 posto proračuna.
“Kad smo preuzeli vođenje Grada Samobora, reprezentacija je bila prvi trošak koji smo smanjili. Ima to i negativnih konotacija, samoborskim ugostiteljima nisam baš najdraži jer malo trošim, ali trudimo se i to što se izdvaja za reprezentaciju ravnomjerno rasporediti prema svima. Treba uzeti u obzir da se iz reprezentacije pokriva cijeli niz troškova pa najmanji dio odlazi na ono što se obično podrazumijeva, a to su službeni ručkovi”, poručuje gradonačelnik Krešo Beljak.
U samom vrhu najštedljivijih i dalje je Grad Pula, kod koje je također vidljivo smanjenje izdvajanja za reprezentaciju u odnosu na ranije godine. U 2016. za ovu su stavku izdvojili 0,08 posto proračuna. Gradonačelnik Boris Miletićkaže kako je status Pule kao jednog od pet najštedljivijih gradova u Hrvatskoj rezultat rada i racionalnog korištenja proračunskih sredstava, kao i brojnih mjera koje su u Gradu na vrijeme poduzeli kako bi osigurali stabilnost financija, a s druge strane omogućili i razvoj grada.
U top deset najštedljivijih gradova na reprezentaciji ušli su još Pazin, Mali Lošinj, Split, Zadar, Imotski i Kaštela. Kada se, pak, gledaju troškovi per capita, tu su Oroslavje, Imotski, Kaštela, Zlatar, Donji Miholjac, Slavonski Brod, Donja Stubica i Požega.
Što se županija tiče, najmanje je prošle godine za reprezentaciju izdvojila Splitsko-dalmatinska – 0,81 kunu po stanovniku, potom Krapinsko-zagorska – 0,90, Osječko Baranjska – 1,11 kuna, Požeško-slavonska – 1,58 kuna, te Ličko-senjska – 1,69 kuna. Iz proračuna su, pak, najmanje za reprezentaciju izdvojile Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija – 0,08 posto, Splitsko-dalmatinska 0,09 posto, te Osječko-baranjska županija – 0,12 posto. Apsolutni rekorder je, pak, općina Milna na Braču. Štedljivi Bračani u 2016. godini pod stavkom reprezentacija bilježe – nula kuna, piše Gradonačelnik.hr.
