U Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, dokumentu Vlade RH i Hrvatske narodne banke (HNB) koji je nedavno predstavljen na konferenciji u zagrebačkom hotelu Westin, iseljavanje se spominje svega dvaput. Konstatira se da unutar monetarne unije država više ne raspolaže samostalnom monetarnom i tečajnom politikom kojom bi mogla reagirati na šokove, pa je mobilnost rada jedno je od njezinih poželjnih obilježja, kako prenosi tportal.
– U trenutku kad usvojimo euro kao zajedničku valutu i izgubimo vlastitu monetarnu politiku, imat ćemo velika ograničenja i u fiskalnoj politici jer Hrvatska, kao prezadužena zemlja, ne može sebi priuštiti trošenje milijardi iz Državnog proračuna kojih nema. Pomoć gospodarstvu u izlasku iz recesije može se odvijati smanjivanjem plaća, što smo već doživjeli: Hrvatska je dijelom i izašla iz recesije jer su se šest godina smanjivale i nominalne i realne plaće, zbog čega se trošak našeg rada smanjio i postali smo konkurentniji. Ni taj trošak nije dovoljno jasno opisan u eurostrategiji, gdje se spominje fleksibilno tržište rada, ističe ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek.
Drugi trošak vezan je uz činjenicu da optimalno valutno područje ne može funkcionirati bez fleksibilne radne snage koja se za poslom voljna seliti po eurozoni.