“Država nema pravo diskriminirati djecu u bračnoj i izvanbračnoj zajednici ni reći da obitelj nisu samohrana majka ili otac”

Premijer Andrej Plenković preuzeo je u srijedu navečer na sebe odgovornost za propust puštanja u javnu raspravu nedorađenog nacrta prijedloga obiteljskog zakona koji je u međuvremenu povučen istaknuvši da  ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić uživa njegovo povjerenje u stručnom i ljudskom pogledu.

“Osobno preuzimam odgovornost za ovaj propust”, kazao je Plenković u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o povjerenju ministrici Murganić kojeg je pokrenuo  Klub zastupnika GLAS/HSU, a podržala su ga 33 oporbena zastupnika među kojima i zastupnici SDP-a i IDS-a, naglasio je da je Murganić kvalitetna ministrica i osoba koja uživa njegovo povjerenje u stručnom i ljudskom pogledu. Pojasnio je da se radilo o ranoj fazi tehničke pripreme nacrta prijedloga zakona koji je išao u elektronsko savjetovanje kazavši kako dokument nije bio na koordinaciji Vlade, nije došao do bilo kojeg resora niti do  Ureda predsjednika Vlade. Plenković je istaknuo da je u Vladi, nakon što je uočen propust, promijenjena procedura kako se to više ne bi događalo.

“Zato mi se čini da nije baš primijenjeno načelo razmjernosti na ono što vam se nije svidjelo u odnosu na instrument koji želite koristiti”, poručio je premijer Anki Mrak Taritaš (GLAS), koja je u Saboru predstavila inicijativu Kluba zastupnika GLAS/HSU za smjenom ministrice Murganić.

“Odlučili smo se za pokretanje pitanja opoziva zbog jednog nacrta zakona koji je bio skandalozan, i izazvao velikih problem u javnosti”, rekla je Mrak Taritaš.

Mrak Taritaš je kazala da je prijedlog obiteljskog zakona povučen nakon sat i pol od njegova puštanja u javnu raspravu, upitavši se jesu li konzervativno desno krilo HDZ-a ili udruge poput “U ime obitelji” ili “Vigilare” utjecali na spornu definiciju obitelji u zakonskom prijedlogu. Ministricu Murganić upitala je tko to piše zakone u ministarstvu, ocijenivši da je prijedlog bio vrlo dogmatičan, nedorečen, kontradiktoran i na određen način kršio ljudska prava. Osim definicije obitelji sporna su, kazala je, i područja koja se odnose na razvod roditelja i posvajanje djece. Spočitnula joj je da, ili nije pročitala zakon ili ga je pročitala ali ga nije mogla argumentirano braniti, pa ga je odlučila povući.

Ministrica Murganić naglasila je da nijedan zakon “od prve” ne može biti savršen i da je njoj jedino bilo problematično što su u definiciji obitelji bili izostavljeni građani koji nisu mogli imati djecu ili su ih izgubili, a da se sve ostalo u zakoni može mijenjati kroz raspravu. Istaknula je da je razlog izrade novog zakona bilo to što je Ustavni sud intervenirao u zakon iz 2014. , a ne novi svjetonazor. Pozicija u Saboru branila je ministricu spočitavajući oporbi da nije ponudila nijedan konkretan argument zašto traži smjenu.

“Nismo dobili konkretnu informaciju zašto tražite odlazak ministrice. Zakon je napravljen radi djeca i zaštite djece koja se spominju u svakom članku”, kazao je Hrvoje Zekanović (HRAST). Mišljenja je i kao ne bi trebalo odustati od definicije obitelju u spornom prijedlogu. “O čemu mi raspravljamo, o prijedlogu koji nije ni došao u Sabor, govorimo o nečemu čega nema..ovo je maltretiranje sabornice i Sabora jer raspravljamo o nečemu što uopće nije u proceduri”, kazao je Miroslav Tuđman (HDZ) koji smatra da ni bilo najpoštenije da se prijedlog za opoziv ministrice povuče.

HDZ-ov Josip Đakić poručio je Mrak-Taritaš kako je prijedlog obiteljskog zakona nazvala skandaloznim pritom zaboravljajući na zakon iz 2014. kojeg je Ustavni sud obustavio, dok je njegov stranački kolega Josip Borić poručio kako je ovo prvi puta u povijesti Hrvatske da se traži smjena ministrice na temelju radnog materijala i da bi se to moglo nazvati “mrak interpelacijom”.

Ivu Stiera (HDZ) zaprepastila je isključivost prijedloga GLAS-a jer, kako je kazao, traže smjenu jer prijedlog nije onakav kakav se njima sviđa.

“To nije duh tolerancije već duh isključivosti iz nekog drugog vremena”, ustvrdio je.

Sabina Glasovac (SDP) kazala je kako je nevjerojatno da se izbjegava savjetovanje sa zainteresiranom javnosti i da zakon dolazi pred premijera kao da ga nitko prije nije vidio, kao da se o njemu nije raspravljalo i da nije iskoordiniran. Problematizirala je i sastav radne skupine koja je pisala zakon i spornu definiciju obitelji, a za koje smatra da zagovaraju ultrakonzervativne i retro stavove. SDP smatra, kazala je, da država nema pravo diskriminirati djecu u bračnoj i izvanbračnoj zajednici kao niti reći da obitelj nisu samohrana majka ili samohrani otac, udomitelji i njihova djeca, baka i djed koji odgajaju unuče te istospolni parovi s djecom.

Arsen Bauk (SDP). ustvrdio je kako se od Vlade u kojoj su HRAST i HNS u koaliciji i takve radne skupine nije se mogao ni očekivati drugačiji prijedlog. SDP-ov Željko Jovanović istaknuo je kako je i sam premijer prijedlog zakona ocijenio skandaloznim i povukao ga iz procedure, a Zekanovića nazvao predstavnikom “jedne marginalne skupine, slijepim putnikom na listi HDZ-a zbog kojeg se ne usvaja Istanbulska konvencija”.

Zekanović ga je upitao kojoj skupini on pripada, “Jugoslavenima, kome?”, na što je Jovanović optužio da ga vrijeđa po nacionalnoj osnovi.

Goran Beus Richembergh (GLAS) poručio je kako je predloženi zakon bio skandalozan i primitivan pokušaj nasrtaja desnice na ljudska prava.

“Nije prošao jer je čitava javnost stala na noge. Ne biste vi to povukli da je to bila blaga kamilica kako vi kažete”, kazao je Beus Richembergh, dodavši da taj zakon uopće nije ni u planu rada Vlade. Oporba je Murganić prozvala i zbog slabog povlačenja sredstava iz EU fondova, što je ona odlučno odbacila. Smatra i da svi neće biti oduševljeni niti novim zakonom, ali će, rekla je, težiti tome da se zadovolji većina građana, kao i to da će ideološki prijepori biti umanjeni. Milorad Pupovac rekao je kako Klub SDSS-a neće podržati opoziv ministrice, ali neće podržati niti zakon koji neće biti usuglašen i koji neće podržavati pluralnost koja je karakteristična ne samo za naše društvo već i za vladajuću većinu. Rasprava o povjerenju trajala je do ranih jutarnjih sati.

Hrvatski sabor danas nastavlja sjednicu raspravom o izvršenju državnog proračuna i primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godine, raspravom o rebalansu državnog proračuna za ovu godinu te projekcijama za 2018. i 2019. Prijedlogom rebalansa ovogodišnje proračuna ukupni će prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi na 126,8 milijardi kuna. Prijedlogom proračuna za 2018. predviđaju se ukupni prihodi od 129 milijardi kuna što je za 6,1 posto više u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više. Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto. U četvrtak očekuje se i rasprava o izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi za koje vladajući tvrde kako će doprinijeti većoj političkoj stabilnosti dok su ga kritičari prozvali ‘lex šerif’ jer smatraju da se njime ozbiljno ugrožava demokracija na lokalnoj razini i znatno smanjuju ovlasti predstavničkih tijela. Tim zakonskim prijedlogom ukida se odredba o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika ako u zakonom određenom roku predstavničko tijelo ne usvoji proračun.