Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da pod hitno treba promijeniti nelogičnu, nestručnu i opasnu uredbu o zimskoj opremi automobila, a ističe da se obveza vožnje na zimskim gumama treba uvesti od 15 listopada do 15. travnja u cijeloj Hrvatskoj, uz subvencioniranje PDV-a od strane države i osiguravajućih društava jer bi se tako rizik nesreća smanjio za više od 50 posto. Njegov komentar prenosimo u cijelosti, piše Šibenik.in
Činjenica da je pogibeljnost na hrvatskim cesta već godinama, tako će biti i 2017., razmjerno broju stanovnika, 60 posto veća od EU prosjeka (80 na milijun realnih stanovnika prema 50) posljedica je niza negativnih utjecaja: nekulture vozača, posebice najtežih prekršitelja i recidivista, neučinkovitog i nepoštenog pravosuđa koje ih praktički ohrabruje na takvo ponašanje, nedovoljnog korištenja dostupne tehnologije elektroničkog nadzora prometa, manjkavog policijskog nadzora, vremenski i prostorno nedovoljno usklađenog s najvećim opasnostima, nesavršenih prometnica (crnih točaka, skliskog asfalta, a posebice neispunjenja standarda EuroRAP, da vozačima, nakon izlijetanja ceste ‘opraštaju greške’) te starih i neispravnih vozila.
Apsurdno je da loše stanje i neispravnost vozila, osim starosti (prosječno oko 14 godina) i lošeg održavanja, posljedice pada kupovne moći građana i visokih davanja, dodatno i opasno pogoršava članak 104, stavka 1 Pravilnika o tehničkim uvjetima prometa na cestama, koji definira zimsku opremu
“Zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 t sukladno ovom Pravilniku, smatraju se zimski pneumatici (M+S) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače.”
Prvo, oznaka M+S (engl. mud + snow, blato i snijeg) od 2000. u EU nije oznaka prave zimske gume, nego univerzalne! Zimsku gumu, uz oznaku M+S, ili bez nje, označava znak pahuljice na bočnici gume. Razlika među njima je drastična, a pogotovo u usporedbi s ljetnim.
Automobil se podloge dodiruje samo površinom četiri ljudska dlana, odnosno ukupno papira formata A4. Zbog toga su gume važnija od svih ostalih sustava, čak i od kočnica. Naime, ako kočnice otkažu, a gume su dobre, vozač se može izvući, odnosno pokušati izvući, zaobilaženjem, struganjem o rubnu plohu… A ako su gume loše, potpuno je bespomoćan.
Mnogi ne znaju da ljetne gume bitno gube sposobnost prianjanja na temperature nižoj od +7 Celzijevih stupnjeva, znatno se produžava zaustavni put, a povećava rizik zanošenja i proklizavanja. A takvi su uvjeti, zimskih noći i jutara u cijeloj Hrvatskoj, čak i u Dalmaciji i na otocima, koji usto imaju sklizak asfalt, s vapnenjačkom bazom, posljedicom štednje u proizvodnji.
Zimske gume imaju mekši gazni sloj s velikim udjelom prirodne gume i silike, koji dobro prianjaju na skliskom. Usto je gazna struktura lamelarna, nazubljena, s uzdužnim, poprečnim i kosim dubokim utorima, za poboljšanje drenaže (odvođenja vode i snijega).
Razlika svojstava ljetne i zimske gume u zimskim uvjetima je drastična i dubina ljetne gume minimalno pomaže. Zaustavni je put s ljetnim gumama 50 posto duži, ponekad i više, nego sa zimskim.
Koliko je ova odredba apsurdna pokazuje sljedeće: ako u zimskim uvjetima ispred automobila s ljetnim gumama, koji nema lance u prtljažniku, a pravodobno bi se zaustavio sa zimskim, istrči dijete i usmrti ga, tragičnu bi nesreću izazvao neispravan automobil.
A ako bi isti auto, u istim okolnostima, uz ljetne gume imao lance u prtljažniku, jednakom bi dinamikom usmrtio dijete, samo bi se formalno smatrao ispravnim! S ljetnim gumama u zimskim uvjetima podjednako je rizično da ćete izletjeti u provaliju, zanijeti se pod kotače tegljača, ne zaustaviti se pred preprekom…, s lancima u prtljažniku ili bez njih!
Besmislenost i štetnost formulacije o lancima u prtljažniku, kao alibi rješenju za formalno ispunjavanje uvjeta potrebne zimske opreme, naglašava činjenica da je vožnja na lancima na brzim cestama, pogotovo autocestama, riskantna i štetna, jer se automobilu otežava upravljivost, a uništava asfaltna podloga, drma podvozje i remeti geometrija kotača. A sam postupak postavljanja lanaca na kotače, uz rub ceste, realno često i na kolniku, vrlo je zahtjevan, za mnoge neizvediv i opasan. Lanci pomažu samo na dubokom snijegu, kad bolja svojstva imaju “automobilske čarape” (AutoSock), koja se neusporedivo lakše postavljaju, ne oštećuju kolnik i podvozje, a nisu predviđene pravilnikom!
Kad bi u zimskim uvjetima svi automobili u Hrvatskoj vozili na zimskim gumama, rizik nesreća smanjio bi se više od 50 posto. Koliko su zimske gume zimi važne i u najtoplijim krajevima, pokazuje pogibija poznatog hvarskog ugostitelja, početkom godine kod Starog Grada, u ranim jutarnjim satima. Dakle, zimske su gume zimi itekako korisne i na Hvaru, nekoliko dana u godini iznimno, a baš tada možete poginuti!
Zbog toga predlažem da se zimi u cijeloj Hrvatskoj, od 15. studenoga do 15. travnja, propiše obveza korištenja zimskih guma, pravih s oznakom pahuljice, ali da država i osiguravajuća društva, koji izravno i neizravno imaju višestruke koristi od toga, sudjeluju s benefitima u iznosu PDV-a. Bila bi to korist za sve, klasična “win-win” situacija. Vozačima se ne bi povećati troškovi, jer bi ljetne gume trajale duže. Eh da je pameti…