Arheolozi Sveučilišta u Zadru otkrili da su ljudi na Drvišici na Velebitu živjeli od desetog stoljeća prije Krista!
Bliži se kraju peta istraživačka kampanja prapovijesne gradine Drvišica koju provodi Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, a financiraju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Općina Karlobag i Turistička zajednica Općine Karlobag. Drvišica je kompleksni arheološki lokalitet smješten na obroncima primorske padine Velebita u blizini Karlobaga, a sastoji se od prapovijesne gradine, kasnoantičke utvrde, crkve sv. Vida i povijesne ceste Terezijane koja se nalazi u blizini. Prapovijesna gradina koja se trenutačno istražuje, najveći je lokalitet takvog tipa na primorskoj padini Velebita. Istraživanje provodi dr.sc. Vedrana Glavaš sa studentima arheologije.
U dosadašnjim istraživačkim kampanjama arheolozi su otkrili da je život na gradini trajao od 10. stoljeća prije Krista pa sve do novog vijeka. Ove godine, iskopavanje se provodilo na području zapadnog obronka Drvišice gdje su po prvi put otkriveni ostaci prapovijesnog bedema na tom dijelu gradine. Bedem je bio širok cca 3 metra i onemogućavao je pristup središtu gradine s primorske strane. Tijekom iskopavanja arheolozi su pronašli brojne zanimljive artefakte kao što su koštana šila koja su se upotrebljavala za bušenje kože, ulomke uvozne fine slikane keramike koja potječe iz južne Italije ali i ostatke lokalne keramike. Pronađena je i velika količina životinjskih kostiju uz pomoć kojih se može rekonstruirati prehrana prapovijesnih ljudi koji su živjeli na ovom području. Preliminarna analiza pokazuje da je stanovništvo većinom konzumiralo ovce i koze, goveda u manjoj mjeri, ali i morske plodove jer je pronađeno dosta ostataka školjaka.
Osim toga, nastavilo se iskopavanje i na području nekropole koja se istražuje već četiri godine. Prapovijesna nekropola ima jedinstvenu formu a čine je kružne suhozidne grobnice veličine 4-5 metara poredane jedna do druge. Do sada je otkriveno 8 takvih struktura. Unutar svake kružne strukture nalazi se mala grobna škrinja u koju je pokojnik polagan u zgrčenom položaju. Dosadašnje analize kostiju i pronađenih predmeta koje se provode na pronađenim ostacima pokazala su starost nekropole od 10. do 6. stoljeća prije Krista. Antropološka analiza pokazala je da se unutar svake grobne škrinje nalaze ostaci najmanje četiriju pokojnika. Zanimljivo je također i da su analize kostiju pokazale praksu sekundarnih ukopa. Točnije, ostaci pokojnika koji su se ukopali u jednu grobnu škrinju bi se nakon nekog vremena premjestili na neku drugu lokaciju, a na arheolozima je da otkriju o kojoj se lokaciji radi. Svi ukopi popraćeni su i zanimljivim predmetima. Ove godine u istraženom grobu pronađeno je čak 40 perli od jantara, porijeklom s udaljenog Baltika, koji je činio dio velike bogate ogrlice.
Cijeli lokalitet će u budućnosti biti predstavljen posjetiteljima u vidu arheološkog parka. Naime, ove godine su konzervirane 4 grobnice, a u idućim kampanjama plan je nastaviti s konzervacijom ostalih grobnih struktura. S obzirom da se na Drvišici nalaze još i ostaci crkvice sv. Vida, a u blizini je i povijesna staza Terezijana, to ovaj lokalitet čine idealnom pozicijom za takav projekt koji bi mogao obogatiti kulturnu ponudu općine Karlobag, ali i svih onih koji kreću planinariti na ovaj dio Velebita. Buduća istraživanja će dakako, dati i još novih informacija o životu ljudi na Drvišici ispod Velebita u prapovijesti.
