Jeste li obožavatelj video igri ili poznajete nekoga tko jest? Zasigurno ste već čuli svakojake prigovore na ovakvu vrstu zabave, a kritike su oštre pogotovo kad se radi o djeci koja puno vremena provode s igraćom konzolom u rukama.
Biste li takvim kritikama trebali vjerovati? Kako igranje igrica uistinu djeluje na naš mozak?
Dokazano je da postoje neke pozitivne strane upuštanja u digitalnu vrstu avanture. Igranje video igara učvršćuje stanice u mozgu odgovorne za pamćenje i učenje. Neke od igara (jer nisu sve iste vrste) razvijaju logičko razmišljanje i planiranje, a time potiču na odlučnost i donošenje odluka. Igrice koje zahtijevaju više igrača razvijaju odnos suradnje, a iskustva stečena u igranju pomažu osobama da ih primjene na rješavanje problema iz stvarnog života. Igranje igrica također može poboljšati periferni vid i primjećivanje detalja, piše Metro.
No ne mogu se zanemariti ni negativni učinci koje igranje igrica ima na naš mozak. Dijelovi mozga odgovorni za emocionalne reakcije pokazuju slabije aktivnosti jer osoba zatomljuje istinske emocije kako bi se nosila s možda nasilnom situacijom u igri. Kod osoba koje puno vremena provode igrajući igrice dolazi do manjeg korištenja frontalnog dijela mozga, što može dovesti do čestih promjena raspoloženja i agresivnosti, čak i za vrijeme ne igranja. Igranje igrica potiče stvaranje dopamina, hormona sreće, čije lučenje može izazvati neku vrstu ovisnosti. Osobe koje igraju agresivne igre često pokazuju anksiozno ponašanje.
Osim promjena u mozgu, u velikom broju slučajeva, pretjerana količina vremena provedenog u igranju igrica dovodi do problema s pretilošću i smanjenja društvenih vještina.
