Hrvatska je nekonkurentna zemlja; “Ne vidi se nada u bolju budućnost zbog iseljavanja mladih stručnjaka”

Hrvatska je na listi globalne konkurentnosti za razdoblje 2017-2018. na 74. mjestu između 137 gospodarstava u svijetu, kao i prošle godine, pokazuje najnovije izvješće Svjetskog gospodarskog foruma (WEF).

Prema najnovijem ’Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.’, s ocjenom od 4,19 stagnira na globalnoj razini, stoji u priopćenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost, partnera WEF-a u Programu globalne konkurentnosti.

– Najnovije Izvješće o konkurentnosti potvrđuje nužnost nastavka i ubrzavanja ključnih reformi kako bi stvorili okruženje poticajno za investicije, a time otvaranje novih radnih mjesta i rast životnog standarda. Uočljivo stagniranje konkurentnosti i nedostatak nade u bolju budućnost ima za posljedicu odlazak mladih stručnjaka iz naše zemlje, kaže Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Kako dodaje, analiza izvješća o konkurentnosti još jednom pokazuje da se moraju unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, konsenzusom definirati nacionalnu viziju i definirati temeljne afirmativne vrednote hrvatskog društva.

– Zabrinjava, također, uočeni trend pada inovativnosti, što naročito pogađa područje budućeg rasta u područjima digitalnih i smart industrija. Promjene koje su nužne pogađaju sve segmente društva s posebnim naglaskom na nužne reforme javnog sektora i poticanje poduzetništva, ocjenjuje Mudrinić.

Kao se ističe u priopćenju, jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo razvoju institucija gdje je ove godine uočen pad za 13 mjesta, na 102 mjesto, visokog obrazovanja i treninga (pad za 11 mjesta, na 60. mjesto), i efikasnosti tržišta rada (pad za 7 mjesta, na 107. mjesto).

Sporo provođenje reformi u ključnim područjima obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija uzrokovalo je ograničeni rast hrvatskog gospodarstva i stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini, kaže se u priopćenju.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora makroekonomskog okruženja (60.) gdje je uočen rast za 24 mjesta, zdravstva i osnovnog obrazovanja (44.) gdje je rast za 22 mjesta, tehnološke spremnosti (43.) rast za 4 mjesta i veličine tržišta (77.) gdje je rast za 1. mjesto.

Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede SAD, Singapur, Nizozemska, Njemačka, Hong Kong, Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo, Japan i Finska.

Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija (s 56. na 48. mjesto), Slovačka (sa 65. na 59. mjesto), Bugarska (s 50. na 49), Srbija (s 90 na 78.), Mađarska (sa 69. na 60.), Crna Gora (s 82. na 77.) i Albanija (s 80. na 75.), dok Poljska bilježi pad sa 36. na 39. mjesto, a Grčka s 86. na 87. mjesto. Hrvatska i Češka (31. mjesto) ostale su na istoj poziciji.

Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje.

Razina produktivnosti određuje razinu prosperiteta koju gospodarstvo može postići. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost. Faktori konkurentnosti grupirani su u tri podindeksa: osnovni faktori, faktori efikasnosti i faktori inovacija i sofisticiranosti.