Većina učenika uči tako da više puta čita iste zabilješke, udžbenike i ostalu literaturu. Međutim, psihološka su istraživanja, pomoću laboratorijskih eksperimenata i onih u učionicama, dokazala kako je to najgori mogući način učenja materije, piše Vox.com. pun efektivniji način je korištenje kartica s natuknicama, izrada dijagrama i mapa te ispitivanje samoga sebe. Bitan je raspored učenja pojedinih cjelina, te miješanje različitih tema. Psiholog Mark McDaniel dijeli 7 savjeta kako što bolje naučiti gradivo, piše srednja.hr.
1. Nemojte samo više puta čitati iste bilješke
– Većina učenika kaže kako je ovo njihova broj jedan strategija. Mi smo istraživanjem zaključili da ovakvo repetitivno recikliranje informacija nije dobro niti može stvoriti trajnu memoriju. Promatranje učenika pokazalo je da su oni koji su jednom pročitali tekst upamtili jednaku količinu gradiva kao i oni koji su ga pročitali dva puta. Kada drugi put čitate tekst preko poznatih informacija prelazite s ‘ovo znam, ovo znam’, iz njega ne izvlačite nove informacije, kaže McDaniel.
2. Postavljajte si puno pitanja
– Dobra tehnika je jednom pročitati tekst, a onda si postavljati pitanja. Sakupljanje informacija na ovaj način efektivnije je za memoriju. Ako na pitanje pogrešno odgovorite dobijete dijagnostiku da nešto ne znate te da to ponovno morate proučiti. Na taj način upravljate svojim učenjem, objašnjava ovaj psiholog, te dodaje kako si tako bolje pojašnjavamo stvari i zapravo učimo s razumijevanjem.
3. Nove informacije spojite s nečime što već znate
– Pokušajte glavne teze spojiti s već poznatim informacijama. Primjerice učite kako neuron prenosi elektricitet, i već znate da se oko neurona nalaze debele stijenke koje se nazivaju mijelinske ovojnice koje pridonose prenošenju elektriciteta. To možete povezati time kako voda teče kroz crijevo za vodu. Ako je crijevo probušeno, voda će teći kroz njega sporije. Isto se dogodi kad mijelinska ovojnica starenjem popuca, transmisija elektriciteta se usporava, rekao je McDaniel.
4. Vizualizirajte informacije crtanjem
– Odlična strategija je izrada dijagrama toka, mentalnih mapa i sličnih vizualnih modela. Npr. ako studirate psihologiju, možete nacrtati tok klasičnog uvjetovanja, kaže McDaniel.
Objašnjava kako svako takvo aktivno učenje, kada sami pridajemo značenje informacijama, ima veliku ulogu u zadržavanju informacija.
– Pojednostavljeno, onaj koji uči mora biti uključeniji i angažiraniji, a manje pasivan, objašnjava psiholog.
5. Koristite memento kartice
– Iako će većina učenika kartice na kojima piše već naučeno staviti po strani, to nije dobro. Zapravo bi se trebali testirati i ponavljati i ono što su već naučili, kaže McDaniels.
Savjetuje da, ako točno ponovite informacije s neke kartice, karticu i dalje ostavite u ‘špilu’ s onima koje ne znate, jer ponovni susret s tom karticom itekako koristan.
6. Rasporedite gradivo
– Puno učenika ‘buba’ napamet jer čekaju zadnji čas za učenje, pa onda večer prije ponavljaju jedno te iste informacije iznova. Za dugoročno pamćenje to je loše, pogotovo ako će vam neke prethodne lekcije biti potrebne prilikom učenja novih, kao što je na predmetu statistika, rekao je psiholog.
Umjesto toga je, kaže, bitno rasporediti učenje i ponavljati malo po malo svaki dan.
– Učite s memento kartica malo jedan dan, pa ih pospremite. Izvadite ih drugi dan, pa ponovite, pa zatim isto dva dana poslije, savjetuje McDaniels.
7. Nije urođeno da vam neki predmeti ‘ne idu’
Pogrešan je stav da vam neki predmeti ne idu. To vas u startu ograničava prilikom učenja jer razmišljate na način da neki predmet, npr. kemiju, možete shvatiti do određene razine, što je netočno.
– Umjesto toga, radije se fokusirajte kako se postepeno poboljšati u nečemu što vam baš i ne ide. Odvojite više vremena za te predmete i budite angažiraniji. Učenici koji to čine suočavaju se s poteškoćama, umjesto da ih zaobilaze, a u zahtjevnijim su predmetima uspješniji, zaključio je psiholog McDaniels.
