Elektronikom je relativno jednostavno operativno vladati, ali brodom kao sustavom nije. Brodom može upravljati samo čovjek visokog stupnja obrazovanja, širokih pogleda koji od mnoštva faktora, uključujući i ljudske, može izabrati one koji su bitni za donošenje odluke i postupanje u okolnostima hitnosti, ističe Toni Bielić, pročelnik Odjela za pomorstvo Sveučilišta u Zadru
Odjel za pomorstvo na Sveučilištu nabavio je novi nautički i brodostrojarski simulator marke Tranzas. Simulator je nastavno sredstvo za buduće časnike palube i stroja te budućim nautičarima, brodostrojarima i polaznicima tečajeva osigurava kompetencije za rad u domaćim i međunarodnim institucijama. Simuliraju se realni uvjeti na zapovjedničkome mostu, kontrolnoj prostoriji tereta i strojarnici broda. Tako je, primjerice, moguće simulirati ukrcaj i iskrcaj tereta na tankerima za prijevoz nafte i ukapljenog plina, traganje, spašavanje, uzbunjivanje, komunikaciju brodova s obalnim stanicama (GMDSS sustav) te interakciju s brodskom strojarnicom.
– U tehničkom smislu sada imamo nautički i brodostrojarski simulator kojim je moguće ostvariti eksploataciju specifičnog broda u realnim uvjetima, kaže izv. prof. dr. sc. Toni Bielić, pročelnik Odjela za pomorstvo.
Simulator je velika i važna investicija?
– Uspjeli smo je realizirati zahvaljujući podršci Sveučilišta te zajedničkim nastojanjima svih nas s Odjela. Prihode od posebnog programa, projekata… sve smo uložili u opremu koja je sada slična opremi ostalih pomorskih fakulteta u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Kao Odjel veoma smo ponosni jer smo uspjeli stati uz bok ostalim fakultetima, iako smo stari samo desetak godina.
Prije desetak godina počeli smo praktički s nule te se usmjerili na STEM područje. Kupljen je još jedan dodatni softver pa je investicija zaokružena na tri milijuna kuna.
O kakvom je dodatnom softveru riječ?
– Softver za simulaciju ukrcaja i iskrcaja broda koji realno pokazuje što se događa s brodom kad se ukrcava i iskrcava teret, primjerice, stabilnost broda i naprezanje konstrukcije. Simulator pokriva 90 posto svih mogućih situacija. Ima performanse stvarnoga broda, sve realne parametre, brzinu, smjer vjetra… Dakle, njime možemo osigurati ne samo kretanje broda, nego i meteorološke uvjete, stanje mora itd. Možemo mijenjati i metacentarsku visinu i uvjete stabilnosti broda tako da vidimo kako se brod ponaša u određenim uvjetima. Taj instrumentarij, osim u naobrazbi, može poslužiti i u istraživanju, pa čak i u vještačenjima pomorskih nezgoda. Ujedno je i sredstvo kojim se možemo povezati u interdisciplinarnim istraživanjima i s nekim drugim odjelima na Sveučilištu.
Transasov simulator kakav mi imamo odobren je od certifikacijskih tijela i certificiran za ovu namjenu. Mi ćemo zatražiti od Det Norske Veritasa certifikat za upotrebu simulatora na razini jedan, što znači upravljačka razina obrazovanja pomoraca. Kupnjom ovoga simulatora omogućen nam je kvalitetan dodiplomski studij jer kompetencije koje dobiva pomorac temelje se praktički na njegovoj naobrazbi i izobrazbi koja zahtijeva takav instrument.
Mogu li se simulirati i kvarovi?
– Možemo kreirati razne vježbe i stavljati ljude u sve moguće situacije i navigacijske okolnosti koje se mogu dogoditi na brodu, izazvati kvarove na pojedinim sustavima te vidjeti kako ljudi reagiraju. Primjerice, možemo simulirati situaciju u kojoj pogon ili neki navigacijski uređaj u jednom trenutku zakažu te vidjeti kako se ljudi ponašaju jer je 65 do 95 posto svih nesreća na brodu uvjetovano ljudskom pogreškom. Kontejnerski brodovi danas plove brzinom i do 25 čvorova, gotovo 50 km na sat, što je brzina glisera. Zamislite, na primjer, masu od 150 tisuća tona koja ide 50 km na sat. S takvim brodom morate unaprijed planirati svaki manevar. Ako ste nešto pogrešno napravili, ovisno o okolnostima, samo možete gledati što će se u konačnici dogoditi. Posebno treba naglasiti i brodove visokog rizika zbog specifičnog tereta, LNG brodove i tankere havarijom kojih može doći do nesagledivih posljedica, posebno u zatvorenim morima kao što je Jadransko more. Upravo su modeli takvih brodova zastupljeni na ovom simulatoru i u interakciji s brodostrojarskim simulatorom i simulatorom ukrcaja tereta možemo kreirati razne okolnosti i kvarove.
Može li „pasti“ elektronički sustav na brodu?
– Jasno da može. Tehnologija upravljanja brodom s obzirom na suvremene elektroničke uređaje, automatizaciju i kompjutorske sustave kontrole kretanja, ukrcaja i iskrcaja tereta i općenito eksploatacije broda u tranziciji je od klasičnih prema specifičnim znanjima iz navedenih područja. Ovo je tranzitno razdoblje u kojemu obrazovanje pomoraca ima za cilj osposobljavanje kvalitetnog pomorskog kadra koji može vladati aktualnim tehnološkim sustavima, pa i u okolnostima zakazivanja pojedinih podsustava broda. Takve i slične okolnosti možemo kreirati na ovom simulatoru. Elektronikom je relativno jednostavno operativno vladati, ali brodom kao sustavom nije. Brodom može upravljati samo čovjek visokog stupnja obrazovanja, širokih pogleda koji od mnoštva faktora, uključujući i ljudske, može izabrati one koji su bitni za donošenje odluke i postupanje u okolnostima hitnosti. To ne može netko tko je samo zanatski educiran, nego netko tko ima širinu jer, kažem, riječ je o velikoj odgovornosti, velikim materijalnim vrijednostima, da i ne govorimo o zagađenju. Primjerice, nasukavanje većeg kontejnerskog broda u Jadranu, samo izljevom brodskih tankova goriva u kojima može biti i do 14.000 tona, došlo bi do velikog ekološkog zagađenja, da i ne govorimo o tankeru.
Zakaže li elektronika, brod mora stati?
– Ako zakaže elektronika, treba promptno djelovati i ustanoviti uzroke. Ako se ne snađete, brzo nastaje više problema koji mogu dovesti do havarije. Upravo specifično obrazovanje pomoraca ciljano na kontrolu i održavanje brodskih automatskih sustava, kao i njihova supstitucija i prijelaz na manualno upravljanje u slučaju zakazivanja omogućavaju sigurno upravljanje brodom. Simulatori su u tom smislu osnovno pomagalo u obrazovanju pomoraca. Međutim, uz potrebu praćenja aktualnih tehnologija uvijek ću zagovarati i klasično obrazovanje pomoraca, ali u određenoj mjeri, jer to je pitanje pomorske kulture, vještina i temeljnih znanja. Pomorac mora znati razmišljati, ne može biti samo operater koji pritišće botune.
Ima li hrvatsko pomorstvo budućnost?
– Pomorstvo je grana koja je tradicionalno ostala u usponu i danas u svijetu važan smo kadar, priznat i afirmiran, pogotovo na razini zapovjednika i upravitelja stroja. Ne treba podcijeniti ni naše potencijale. Mi u Zadru imamo Tankersku plovidbu koja funkcionira iznimno dobro. Novi ljudi koji vode kompaniju uspješno odolijevaju svim kriznim momentima na tržištu jer biti danas na tržištu brodskoga prostora, pogotovo u tankerskoj industriji, odnosno prijevozu nafte, nije lako. Tankerska plovidba na dobrome je putu. Imamo i Lošinjsku plovidbu, ali nemamo ono što smo nekad zaista imali. Pomorska smo zemlja i pomorsku tradiciju treba nastaviti jer svi ti pomorci koji su sada vani, sutra bi došli ovdje kada bi imali gdje. Pomorstvo je vrlo konjunkturno zanimanje koje ima mogućnost zaposlenja i dobre plaće. Netko tko ima smisla za ovaj poziv, budimo realni, nakon studija ima solidnu poziciju i na neki način omogućava sebi i obitelji kvalitetan život, u materijalnom smislu. Dakle, mogućnosti su velike. Nemojmo zanemariti ni našu domaću flotu, Jadroliniju.
Surađujete i s Pomorskom školom?
– I dio investicija uložili smo u proširenje postojeće opreme srednje Pomorske škole, tako da, rekao bih, timski radimo. U vrlo dobrim smo odnosima s kolegom Svetkom Perkovićem, ravnateljem Pomorske škole, koji je pokazivao veliko razumijevanje dok nismo nabavili svoju opremu, a sada kombiniramo postojeću opremu srednje škole koju smo nadogradili. U sličan simulator uložili smo određena sredstva i u tom smislu postoji kohezija interesa. Imat ćemo, na primjer, mogućnosti da simuliramo dva broda u interakciji, jedan je u Pomorskoj školi, drugi ovdje na Sveučilištu. Povezat ćemo se optičkim kabelom koji može prenijeti sve moguće informacije. Simulirat ćemo situaciju kao da smo na realnim brodovima.
Surađujemo dobro i s Lučkom kapetanijom u Zadru i sa svim subjektima pomorske privrede, uključujući Jadroliniju, Tankersku plovidbu i Thome Ship predstavništvo. Zadar je homogen u smislu povezivanja pomorskih privrednih subjekata s ciljem postizanja određene pomorske orijentacije cijeloga područja. Sveučilište je ishodišna točka, na što smo svi ponosni. Ono se razvija i ide velikim koracima naprijed i u organizacijskom i u svakom drugom smislu.
Pomorski simulator
Pomorski simulator sastoji se od potpuno integriranog zapovjedničkog mosta i kontrolne prostorije strojarnice, dva moderna kabineta opremljena simulatorima za rukovanje operacijama ukrcaja i iskrcaja tereta na tankerima za prijevoz sirove nafte i tankerima za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, nautičkim simulatorima s globalnim sustavom za uzbunjivanje, traganje i spašavanje, komunikaciju između brodova i obalnih stanica (GMDSS sustav) te brodostrojarskim simulatorima s dizelskomotornim, parnoturbinskim i dizelskoelektričnim postrojenjem za pogon broda.
Zapovjednički most ima vizualizaciju od 150 stupnjeva raspodijeljeno na 5 vizualizacijskih kanala, dva multifunkcionalna ekrana za radar i jedan za ECDIS Conning prikaz, GMDSS stanicu te dva „overhead“ kanala, upravljačke komande za telegraf, potiskivač pramca i krme i azimutalne potiskivače. Na simulatoru se može simulirati 15 različitih modela brodova i 15 različitih područja plovidbe. Uz osnovne modele brodova namijenjene raznim simulacijama, simulator posjeduje i ostale plovne jedinice koje se mogu uključiti u simulaciju vježbi kao što su platforme, maone, teglenice i sve ostale vrste brodova koje se može susresti u stvarnoj praksi.
Simulatorom se mogu postaviti svi dinamički parametri utjecaja na trup broda u plovidbi. Navedeno se odnosi na jačinu i brzinu vjetra, visinu i periodu valova, smjer i jačinu struje te stanje atmosfere. Također, simulator omogućuje privezivanje uz obalu ili druge brodove ili plovne objekte, sidrenje, korištenje tegljača, SAR operacije, GMDSS komunikaciju, briefing/debriefing vježbi i sl.
Budući da se svaki od postojećih modela može nadograđivati ili po potrebi zamijeniti, osim nastave za studente i polaznike tečajeva, oprema se može koristiti za znanstvena i stručna istraživanja, maritimne studije, rekonstrukciju pomorskih nesreća, dijagnostiku kvarova…
