Usprkos naporima kupača na Dugom otoku da prošlog tjedna spase Talijana koji se utapao, čovjeku u konačnici nije bilo spasa. Dio svjedoka kazao je kako smatra da je moguće da bi Talijan preživio da se Hitna pomoć, koja je na lice mjesta došla nakon 50-ak minuta, tamo pojavila ranije.
Na Indexov upit, iz Ministarstva zdravlja su odgovorili kako “i domaći, i strani turisti u Republici Hrvatskoj tijekom ljetne turističke sezone mogu biti sigurni da će im zdravstvena zaštita biti dostupna te da će posebno u hitnim slučajevima biti zbrinuti”.
Usto, naglasili su da u sezoni angažiraju dodatne medicinske timove, dodajući i da intervencije rangiraju po stupnju hitnosti.
“Strani turisti koji dolaze iz zemalja Europske unije uz svoju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja s kojom mogu u našim ugovornim zdravstvenim ustanovama dobiti neodgodivu medicinsku pomoć, dakle kako u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ( obiteljska medicina, zdravstvena zaštita žena, pedijatrija, dentalna zdravstvena zaštita), tako i u bolnicama.
Domaći turisti, osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje privremeno borave izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta (npr. službeni put, godišnji odmor) imaju pravo u slučaju akutnih stanja npr. traume, akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje i sl., koristiti primarnu zdravstvenu zaštitu, ukoliko je udaljenost od sjedišta ordinacije njihovog izabranog doktora veća od 50 km.
U tom slučaju osigurane osobe imaju prava u istom opsegu kao i kod svojeg izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite (lijekove propisane na e-recept i primarnu laboratorijsku dijagnostiku propisanu na e-uputnicu za primarni laboratorij), no nemaju pravo na utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), već im spomenuto pravo omogućava njihov izabrani doktor.
Kako bi se osiguranim osobama osiguralo pravo na primarnu laboratorijsku dijagnostiku izvan mjesta prebivališta, HZZO je utvrdio određeni broj laboratorijskih postupaka u svrhu dijagnosticiranja i zbrinjavanja akutnih stanja”, objašnjavaju iz Ministarstva zdravstva.
“Turističke ambulante na obali i otocima na Jadranu osniva lokalna uprava i samouprava u dogovoru s turističkim zajednicama. Domaći i strani turisti u turističke se ambulante mogu javiti primjerice za konzultacije s liječnikom, za neke manje smetnje, ubode, opekotine od sunca, prehlade, manje ozljede ili da ih se uputi na specijalističku zdravstvenu zaštiti ako je potrebna. Kako turističke ambulante nemaju sklopljene ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), u njima se ne može ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu na teret zdravstvenog osiguranja, primjerice na izdavanje recepata za lijekove s Osnovne liste lijekova HZZO-a kao niti uputnica za potrebe daljnje obrade na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite, već se zdravstvena zaštita plaća prema cjeniku Hrvatske liječničke komore.
U kojem god da se turističkom mjestu nalaze, domaći i strani turisti, imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć.
Na hrvatskim otocima ugovoreno je 109 liječničkih timova obiteljske medicine: na Krku 13 timova, na Cresu 2, na Lošinju 5, na Rabu 6, 1 tim za otoke Susak, Unije, Ilovik, Vele i Male Srakane, 3 tima za otok Pag, 1 za Vir, 1 tim za Silbu, Olib i Premudu, 1 tim za Ist i Molat, 3 tima na Dugom otoku, 1 tim za Iž i Ravu, 5 timova na otoku Ugljanu, 2 tima na Pašmanu, 1 tim za Zlarin, Kaprije, Prvić i Žirje, 3 tima na Murteru, 2 tima na Čiovu, 1 tim na otoke Drvenik Mali i Drvenik Veli, 2 tima za Šoltu, 11 timova na Braču, 9 timova na Hvaru, 4 tima na Visu, 15 timova na Korčuli, 8 na Pelješcu (poluotok), 2 tima na Mljetu, 2 na Lastovu, 1 tim na Šipanu i 1 tim na Lopudu i Koločepu.
HZZO je i ove godine osigurao sredstva za provođenje hitne medicinske pomoći ozlijeđenih i oboljelih osoba na državnim cestama tijekom turističke sezone. Hitna medicinska pomoć ove je godine organizirana na 20 punktova i provodi će se od 14. lipnja do 4. rujna, 24 sata na dan, a nakon toga do 24. rujna, samo vikendom.
Zbog svoje geografske specifičnosti i razvedenosti obale, organizacija hitne medicinske skrbi stanovnicima i posjetiteljima naših otoka zahtijeva dodatne napore kako bi se osigurala kvalitetna i pravodobna hitna medicinska skrb. To je naročito važno u ljetnim mjesecima kada dolazi do iznimnog povećanja broja turista, zbog čega se svake godine sukladno stručnim procjenama angažiraju dodatni hitni medicinski timovi. Pored redovnih 426 hitnih medicinskih timova koji pokrivaju obalno područje, tako je ove turističke sezone angažirano dodatnih 70 timova. Na samom Dugom otoku, liječnici se nalaze na dvije lokacije koji zajedno s medicinskim sestrama i vozačima izlaze na hitnu medicinsku intervenciju po pozivu medicinskih prijavno-dojavnih jedinica (MPDJ). MPDJ zaprimljene pozive za hitnom medicinskom intervencijom rangiraju prema stupnju hitnosti.
Nažalost, i pored dobre pokrivenosti hitnim medicinskim timovima predviđenoj mrežom hitne medicine, moguća je situacija u kojoj MPDJ istodobno zaprima više poziva za intervencijom rangiranih najvišom, crvenom razinom hitnosti. Takav se slučaj dogodio prilikom jučerašnjeg poziva za hitnom medicinskom intervencijom prilikom stradanja talijanskom posjetitelja, kada je zadarska MPDJ istodobno zaprimila još dva poziva najvišeg stupnja hitnosti. Po dolasku do stradale osobe, liječnica je nažalost konstatirala smrt te je postupila sukladno propisima koji predviđaju da se tijelo preminulog nužno ostavi na mjestu događaja do dolaska mrtvozornika koji utvrđuje uzrok smrti i odlučuje o daljnjim postupcima”, zaključuju iz Ministarstva.
