U narodu se posebno uvriježio veliki broj izreka povezanih s propuhom, skoro toliko da se počnete pitati nije li u pitanju pošast gora od kuge: od one da stajanje na propuhu donosi prehladu, preko one koja predskazuje upalu uha, upalu pluća, upalu zuba i zubobolju, do ukočenja u leđima ili vratu, pa sve do – smrti. Naime, poznata je izreka: „Nitko još nije umro od smrada, ali od propuha jest“.
Ne može se reći da sva ta vjerovanja imaju potvrdu u znanjima iz medicine. Tako, na primjer, u udžbeniku iz infektologije iz 2006. godine u poglavlju prehlade stoji da „unatoč uvriježenim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost i slična stanja povezani s učestalošću prehlade“, dok se u brojnim tekstovima o uzrocima upale uha navodi kako ona nije povezana s pothlađivanjem ušiju, propuhom i slično te da nošenje kape i kada ona nije potrebna neće smanjiti učestalost upala.
Otorinolaringolozi probleme s ušima povezuju, prije svega, sa stanjem sluznice nosa, pa ipak – činjenica je da propuh može uzrokovati svojevrsan šok imunološkom sustavu, zbog čega je organizam izloženiji razvoju raznih infekcija. Ukratko, može se reći da vjerovanje da smrad ne ubija, ali propuh može ipak nije bez vraga i treba ga pripisati činjenici da ljudi nekada nisu često odlazili liječniku, nego su vjerovanje stekli na temelju iskustva, odnosno činjenice da se nakon propuha, zbog oslabjelog imuniteta, mogu češće pojaviti neke bolesti.
Slično se odnosi na sve one izreke u kojima bolest možemo povezati s time da se osoba preznojila, pa bila na propuhu, kao i za onu da će se, onaj tko se „navečer napije hladne vode iz hladnjaka, ujutro ustati s upalom grla“. Najčešći izazivači angine su bakterije, zatim virusi i gljivice, no hladna voda kao šok za sluznicu grla može pridonijeti da ono postane prijemčljivije za naseljavanje bakterija ili virusa.
Propuh je najopasniji i najveće zlo – prema kineskoj medicini
Tradicionalna kineska medicina vjeruje da je previše propuha ili vjetra jedan od glavnih uzročnika brojnih bolesti. Smatraju ga i vodećim zlom Qi (energija) od šest zala bolesti (vjetar, hladnoća, vrućina, vlaga, suša i vrućina). Ostalih pet zala Qi priključuju se vjetru i napadaju ljudsko tijelo, poput hladnog vjetra, toplog vjetra, vlažnog vjetra…
Propuh se odnosi na vjetar između prozora, vrata, dvaju zgrada, dvaju zidova ili objekata. Što je zgrada viša, to je i vjetar jači, a što je vjetar tanji, to je i oštriji, piše liječnica kineske medicine Angela Tian Zhu.
Propuh je opasan, smatraju Kinezi, jer je oštriji od običnog vjetra. Može prodrijeti u našu kožu, organe i tijelo, posebno ako smo bolesni i oslabljenog imuniteta. Djeca i stariji su najpodložniji njegovom utjecaju, dodaje Zhu. Propuh će uvijek napasti slabiji dio tijela, ostati tamo i napraviti štetu, kaže.
Fobija od propuha ili vjetra
Ponekad strahovi od njihovog lošeg utjecaja mogu prerasti i u fobiju. Ona se zove ankraofobija ili anemofobija, a podrazumijeva ekstreman strah od vjetra ili propuha.
Nismo jedini!
Od propuha ne zaziru samo Hrvati, Bosanci ili Srbi, već i šira Europa. Nijemci, Austrijanci, Talijani, Rumunji i Poljaci također ne podnose propuh i bježe od njega kad god mogu. Zatvaraju prozore u podzemnim željeznicama, ne dopuštaju u restoranima otvaranje prozora s više strana svijeta i radije će se znojiti nego biti na propuhu. Čini se da je ovo narodno vjerovanje ipak imalo podloške u iskustvima starijih.
Iako istraživanja pokazuju da prehlade uglavnom uzrokuju virusi, problem je upravo u tome što su one najčešće zimi, po niskim temperaturama na kojima virusi opstaju. Hladan vjetar ili propuh to može samo pogoršati.
Izloženost bilo kojeg dijela tijela propuhu utjecat će na grčenje mišića na tom dijelu, a ovisno o vašem zdravstvenom stanju, tako ćete i reagirati. Kod nekih će tako propuh ili šetnja po jakom vjetru donijeti glavobolju i bit će im lakše ako nose kapu, dok će druge uhvatiti bol u zglobovima.
Na što sve propuh može utjecati, pročitajte na portalu 24sata.
