Koje tajne krije morski plićak i kakva je veza između nas i toga, po svemu sudeći, nepoznatoga svijeta, otkrila je u utorak prijepodne na radionici „Mali istraživači mora“ dr. sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Već treće ljeto POU Dom na žalu i Zadarsko sveučilište organiziraju u Preku znanstveno-edukativnu radionicu za najmlađe, na kojoj autorica i voditeljica dr. sc. Melita Mokos u dvosatnom programu nastoji približiti svijet koji je tu pokraj nas, nadohvat ruke, o kojemu, najčešće, jako malo znamo. Razlikovanje biljaka, prepoznavanje organizama, mjerenje temperature mora, je li, primjerice, Petrovo uho puž ili školjka…
– Radionice su dobro posjećene, dolaze djeca iz Preka i mali turisti koji se zateknu ovdje na ljetovanju, a cilj je približiti im more, ali i neke znanstveno-istraživačke metode poput mikroskopiranja, da upoznaju život u moru i da barem malo osvijeste važnost mora u svakodnevnom životu i životu svakog čovjeka, bez obzira na to živi li na obali ili negdje u unutrašnjosti. Za većinu more je mjesto uz koje se opuštamo i zabavljamo. I tu, nažalost, sve počinje i završava. Malo je onih koji znaju da život bez mora ne bi bio moguć. More daje više od 50 posto kisika na Zemlji, gotovo sva voda nalazi se u moru, o njemu ovise vremenske prilike, izvor je hrane i lijekova… , objašnjava dr. sc. Melita Mokos, koja je radionicu podijelila na praktični i teorijski dio, pišu Naši školji.
Na plaži Jaz s djecom razgovara, proučava i mikroskopira školjke, puževe, travu, alge…, a potom u POU Dom na žalu djeca crtaju i razgovaraju o onome što su otkrila u plićaku. Pitanja je, naravno, stotinu. Ne samo pitanja, čuje voditeljica Mokos i mnogo smiješnih komentara, odgovora, primjedaba, zaključaka…
– Ma, mnoge stvari oni znaju, naučili su ih ili preko crtića o morskom svijetu ili u školi i vrtiću, ali to je površno znanje i zapravo je cilj ovih radionica da im more pokraj kojega žive bude stalno u mislima, da uvijek imaju na pameti koliko naše ponašanje i naše svakodnevne navike utječu na život u i oko mora, kaže i dodaje kako bi se taj odnos promijenio kada bi se ovakve radionice češće organizirale, ne samo ljeti.
Kao pozitivan primjer navodi predavanja u sklopu Malog morskog utorka u Gradskoj knjižnici Zadar, ali to, smatra, nije dovoljno.
– Tome se treba pristupiti ozbiljno, treba osmisliti, organizirati i financirati. Treba educirati i starije jer ne može se čekati da ovi mali koji to sada slušaju i usvajaju narastu i prenose svoje znanje. Problem zaštite mora i oceana je velik i ne poduzme li se nešto, do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe, upozorava i ističe da bi veliku ulogu u ekološkom osvješćivanju trebali imati mediji.
Sljedeća radionica „Mali istraživači mora“ održat će se u POU Dom na žalu i plaži Jaz 8. kolovoza od 9 do 11 sati.
Fotogaleriju provjerite na portalu Naši školji.
