Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na svom Facebook profilu napisao je objavu u kojoj je napao trgovačke lance Lidl i Kaufland, a smeta ga što se u tim lancima prodaje kruh i pekarski proizvodi iz uvoza. Tolušić je u objavio napisao kako se u u Hrvatskoj godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda u vrijednosti 450 milijuna kuna, piše Agrobiz.
„Nažalost, velika većina kruha i peciva koje kupujete u trgovačkim lancima su proizvodi iz Austrije, Njemačke, Češke i Poljske. Bez obzira na jeftinu hrvatsku pšenicu i vrijedne pekare čak 90% proizvoda koje vidite na slikama (u ovom slučaju se radi o Kauflandu, ali isto je i u Lidlu i drugim lancima) NE dolaze iz Hrvatske, objavio je Tolušić. Dodao je kako „ministarstvo ne može zabraniti uvoz, ali može reći da trebamo kupovati svoje, hrvatske proizvode, i voditi brigu o svojim proizvođačima i svojim, hrvatskim poljoprivrednicima. Pa zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na kruhu i pecivu, kupujte hrvatsko i kupujte kod onih koji prodaju i cijene HRVATSKO!!”, napisao je Tolušić na Facebooku.
Prema podacima Žitozajednice prije ulaska u EU Hrvatska je uvozila 40.367 tona mlinsko-pekarskih proizvoda, dok je prošle godine uvoz narastao na 57.997 tona.
Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako je uvoz kruha iznosio 10.565 tona odnosno uvezeno ga je za 13 milijuna eura, no da je ipak najveći problem uvoz smrznutih polupećnih proizvoda i keksa. Od ulaska u EU kod smrznutih polupečenih pekarskih proizvoda (peciva, pizze, pite i sl.), uvoz je udvostručne sa 4000 na 8000 tona odnosno lani je za to plaćeno 14 milijuna eura. Najveću vrijednost uvoza imali su keksi koji su konditorski proizvodi, ali su po carinskoj tarifi uvršteni u pekarske proizvode i njih je uvezeno za čak 33 milijuna tona.
Ulaskom u EU Hrvatska je postala dio zajedničkog tržišta te veliki trgovački lanci uvoze svoje poluproizvode iz domicilnih zemalja, a većinom su to peciva odnosno smrznuti poluproizvodi. Barišić kaže kako je domaća industrija ukazala na ovaj problem, no činjenica je da se uvoz ne može zabraniti, ali se po uzoru na strožije kontrole mesa, koje se provode u zadnjih godinu dana, može više kontrolirati deklaracije i kvaliteta proizvoda koji se uvoze.
Naša industrija i dalje mora u proizvodnji primjenjivati Pravilnik koji strogo propisuje kvalitetu proizvoda, dok je većina EU zemlja takva prvila ukinula jer je mlinsko-pekarska proizvodnja u svijetu drastično tehnološki napredovala i koriste se različiti sastojici i dodaci u proizvodnji, zbog čega na naše tržitše stižu jeftinij proizvodi kojima je sve teže konkurirati, kaže Barišić.
Podaci Žitozajednice govore da je industrijska proizvodnja kruha i mlinsko-pekarskih proizvodamlinsko-pekarskih proizvoda lani iznosila 370.000 tona, od čega je 151.191 tona proizvodnja svježeg kruh. Barišić napominje kako procjene govore da se još toliko proizvodi u obrtima (privatnim pekarama), a vidljivo je da nema većeg pada proizvodnje, naprotiv, kod pekarskih proizvoda je prošle godine zabilježen rast od 14 posto na 20.000 tona.
Standard i kupovna moć utjecali su na veću potrošnju kruha i pekarskih proizvoda zbog njihovih niskih cijena, zaključuje.
Brojke: Kruh, peciva
40.367 tona uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda 2012. godine (prije ulaska u EU)
57.997 tona uvoz mlinsko pekarskih proizvoda 2016 godine
117,69 milijuna eura vrijednost uvoza u 2016 godini
10.565 tona uvoz kruha u 2016 godini
13 milijuna eura uvoz kruha
33 milijuna eura uvoz keksa
14 milijuna eura uvoz pekarskih poluproizvoda (peciva, pizze, pite…)
Rast uvoza pekarskih poluproizvoda sa 4000 tona prije ulaska u EU na 8000 tona u 2016.
370.000 tona industrijska proizvodnja kruha i pekarskih proizvoda u RH
151.191 tona industrijska proizvodnja svježeg kruha
