Akcijski plan za kurikularnu reformu napisao je ovaj teolog, a konačnu verziju amenovala je Dijana Vican?
Autorstvo nad spornim Nacrtom prijedloga Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije najveći je misterij u kolopletu recentnih događanja oko kurikularne reforme. Zbog tog dokumenta uznemirila se stručna javnost, usporen je rad Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije, a ministrica Blaženka Divjak naglasila je da ne zna tko je autor navedenog dokumenta, niti tko je radio na kojem njegovu dijelu. Uvidom u dokument koji je u svibnju poslan iz Ministarstva znanosti i obrazovanja te razgovorom s nekoliko upućenih protagonista isplivalo je jedno ime, piše tportal.
Iz metapodataka dokumenta poslanog iz Ministarstva vidljivo je ime Ivana Milanovića Litre, osobe koja ga je kreirala. To, naravno, nije dokaz da je Litre automatski i autor spornog Akcijskog plana, ali sudeći po indicijama, čini se da je neosporna njegova uloga u kreiranju dokumenta. O kome je, zapravo, riječ?
Diplomirani teolog Ivan Milanović Litre siva je eminencija Ministarstva znanosti i obrazovanja kao blizak suradnik čak trojice HDZ-ovih ministara znanosti – Dragana Primorca, Predraga Šustara i Pave Barišića. Danas je Vladin čovjek u nekoliko državnih tijela i ustanova.
Profesor Josip Milat, bivši član PSP-a, koji je podnio ostavku zbog problematičnog Akcijskog plana, proceduralnih makinacija u izboru voditeljice i članova Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme te zbog nezadovoljstva time kako predsjednica Dijana Vican vodi Povjerenstvo, potvrdio je za tportal da je upoznat s tezom da je upravo Milanović Litre autor spornog plana.
– Na isti način kao i vi, članovi Povjerenstva vidjeli su ime autora. Ne raspolažem dokazima, ali sasvim je izgledno da je Ivan Milanović Litre tehnički autor tog dokumenta u najvećem dijelu. Konačna verzija napisana je temeljem amenovanja gospođe Vican, kaže Milat za tportal.
Otkriva da je Milanović Litre, u svojstvu posebnog savjetnika ministra Barišića, sjedio na svim sjednicama Povjerenstva i uključivao se u raspravu. ‘Bio je potpuno informiran o svemu, nudio objašnjenja, a obavljao je i tehnički dio, unoseći u svoje računalo ono što je iz rasprave amenovala predsjednica Vican’, kazuje Milat.
Vican je, dodaje, uporno odbijala njegov prijedlog da se u Akcijski plan unese mjera formiranja povjerenstva za pripremu uvođenja devetogodišnje obavezne osnovne škole.
– Tvrdila je da već imamo devetogodišnje osnovno obrazovanje i da je to čak i EU registrirao u svojim dokumentima, na što sam ja predsjednicu zamolio, s obzirom na to da ne želi unijeti devetogodišnju osnovnu školu u Akcijski plan jer je ‘već imamo’, da mi pokaže jednu svjedodžbu 9. razreda osnovne škole. O eventualnim unosima vezanim uz devetogodišnju osnovnu školu određene stvari pregovarao sam i s gospodinom Milanovićem Litrom, što je on dijelom i prihvatio, svjedoči Milat, bivši dekan Filozofskog fakulteta u Splitu.
Cijeli tekst dostupan je na tportalu.