– Teroristička prijetnja Hrvatskoj je realna, riječi su Pavla Kalinića, politologa koji se bavi sigurnošću i pročelnika zagrebačkoga Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama. Prijetnja o kojoj je riječ, doduše, nije bila određena na Republiku Hrvatsku, nego na Hrvate i Srbe na Balkanu i prije svega na one u Bosni i Hercegovini. Ipak, u javnosti je protumačena i nešto šire, bez obzira na međudržavne granice. Objavljena je prošli tjedan u glasilu tzv. Islamske države „Rumiyah”, a njome su i prije Hrvata i Srba prozvani „otpadnici od vjere“, točnije umjereni muslimani koji žive na području Balkana, piše Deutsche Welle.
– Bez obzira na to što njihove riječi ne treba zanemariti, nužno je takvo adresiranje mete staviti u potpuniji kontekst, nastavlja Kalinić. „To znači da Hrvati i Hrvatska dolaze u fokus Islamske države ‘po defaultu’. Jer, RH je već nekoliko godina članica Europske unije, čime na sebe preuzima i širu politiku te asocijacije. Također, još i duže je članica NATO-saveza, što ima svoju cijenu izraženu ovakvim ‘vrijednostima’. Konačno, naša država je bila itekako upetljana u rat u Bosni i Hercegovini, što je činjenica koja ima svoju težinu pa kako god tumačili hrvatsku ulogu u tome ratu, bolje ili gore.“
Sreća u nesreći: tko zna gdje je ta Hrvatska?
S druge strane, naš sugovornik iz uprave glavnoga grada RH podsjeća kako terorizam Islamske države u svijetu predstavlja novi, drukčiji model organizacije. Dok je jedna al-Kaida još donekle bila organizirana hijerarhijom, ovdje je difuzna struktura, s manje izravno povezanim sastavnicama.
– Ako neki poklonik te političke struje procijeni da bi mogao djelovati, on će to poduzeti na svoju ruku. Nije mu potrebna operativna koordinacija s višom instancom koja bi nakon čina preuzela odgovornost. No sreća u nesreći je to što je Hrvatska ipak marginalna u političkom, ekonomskom i vojnom pogledu pa nisu slučajno fokusirani na Pariz ili London, kaže Pavle Kalinić.
Tekst koji donosi DW nastavlja se razgovorom sa Zlatkom Dizdarevićem, bivšim bosanskohercegovačkim diplomatom. Možete ga pročitati ovdje.