Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) izvijestila je kako je njezino novo istraživanje koje uključuje obdukciju kitova iz Sredozemnog mora pokazalo alarmantnu količinu mikroplastike u tim životinjama.
Na Svjetski dan oceana i u povodu prve UN-ove konferencije o oceanima, koja je održana u New Yorku (SAD), u WWF-u kažu kako su otkrili “nove dokaze o kontaminaciji plastikom kitova na Mediteranu”. Ta svjetska organizacija za zaštitu prirode novim je istraživanjem pokazala utjecaj onečišćenja plastikom na sjeverozapadnom dijelu Sredozemnog mora.
“Stručnjaci WWF-a analizirali su biopsije gotovo 100 morskih sisavaca (tri vrste kitova) koji žive u utočištu za morske sisavce Pelagosu; najvećemu zaštićenom području na Mediteranu, između Italije, Francuske i otoka Sardinije”, navodi WWF i dodaje da stoji iza osnutka tog utočišta 2002. godine te da posljednjih sedamnaest godina proučava i štiti kitove koji se ondje razmnožavaju. Također ističe kako rezultati tog istraživanja pokazuju stupanj onečišćenja plastikom izvan granica spomenutog utočišta u Sredozemnom moru.
“Istraživanje pokazuje visoku kontaminaciju kitova ftalatima. Ftalati su jedna od komponenata plastike, a obično se nalaze u pakiranjima, zavjesama za tuširanje, kabelima, lakovima, lijekovima, bojama itd. Ti se spojevi nalaze i u kozmetici, npr. lakovima za nokte ili kosu te u parfemima. Prosječna koncentracija DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suhom tkivu kitova je 1060 μg/kg (mikrograma po kilogramu), a smatra se da je ona visoka kad je iznad 300 μg/kg”, ističe u priopćenju WWF te dodaje kako su ftalati toksični za ljude i životinje, s mogućim štetnim posljedicama na plodnost i razvoj fetusa. Vjeruje se da uzrokuju endokrine poremećaje, a neki od njih su klasificirani kao kancerogeni. Danas se u svijetu proizvodi tri milijuna tona ftalata na godinu.
“Kontaminacija kitova plastikom izaziva duboku zabrinutost za stanje oceana i trebala bi biti upozorenje za naše vlastito zdravlje”, rekao je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF-u Adria.
Istaknuo je kako je Sredozemno more “ugušeno bojom, kozmetičkim proizvodima i plastičnim vrećama, a naše društvo proizvodi tone plastike s nepovratnim djelovanjem na naša mora”. U povodu Svjetskog dana oceana WWF potiče potrošače, industriju, vlade i obalne gradove da smanje uporabu plastičnih materijala te da učine više u prikupljanju i recikliranju plastičnog otpada, poručio je Prvan.
U WWF-u ističu kako plastični otpad “raste izvan kontrole”, svaki dan između 4,8 i 12,7 milijuna metričkih tona plastike ulazi u ocean, od kojih je 93 posto potrošački otpad. Gotovo 269.000 tona plastičnog otpada pluta oceanima i morima, a sastoji se od 5000 milijarda čestica. Pod utjecajem sunca i valova, plastika se pretvara u čestice manje od pet milimetara, nazvane mikroplastikom, koja se razgrađuje i po nekoliko stoljeća.
Sredozemno more klasificira se kao šesto najveće područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, a procjenjuje se da njime pluta između 1000 i 3000 tona plastike, i prosječno 115.000 čestica mikroplastike po četvornome kilometru, ističe WWF u priopćenju.
Navodi kako WWF Adria u regiji provodi nekoliko projekata kojima se radi na zaštiti mora. Glavni cilj tih projekata, kako ističe, jest održivo upravljanje gospodarskim aktivnostima kao što su ribarstvo i turizam, a uključuju morska zaštićena područja u Hrvatskoj i Sloveniji.
“Od lipnja 2016. radi se na unaprjeđenju ribolova male plave ribe u sjevernom Jadranu s dugoročnim ciljem stjecanja MSC certifikata (Marine Stewardship Counci) koji označava održivo ribarstvo. U suradnji sa znanstvenom zajednicom WWF razvija programe čiji je cilj stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavoga gospodarstva. Također, već više od dvije godine intenzivno se radi na osvještavanju kupaca i gospodarskog sektora koliko je važno prilikom kupnje, konzumacije ili nabave birati proizvode iz održivog ribarstva”, ističe u priopćenju WWF.