Teška vremena ne moraju nužno biti globalna da bi vas pogađala, dovoljno je par nesretnih događaja na poslu i u privatnom životu da pomislite da vam se srušio čitav svijet, a u takvom psihičkom stanju nije se lako ponovno podići na noge.
U takvim se trenucima ljudi za savjet, osim bliskim ljudima, okreću i psihologiji. Psihologinja i profesorica na Sveučilištu Massachusetts, Susan Krauss Whitbourne, za Psychology Today objedinila je, nabrojala i objasnila najbolje psihološke savjete.
Bliske veze važne su za općenit osjećaj blagostanja – iako velik broj ljudi stremi ka potpunoj neovisnosti, za koju su spremni podnijeti brojne žrtve, istraživanja pokazuju da je sposobnost poistovjećivanja s drugima jako važna za prevazilaženje brojnih životnih izazova. Možda je to jedan od razloga zašto toliko ljudi traži savjete vezane uz veze i odnose s drugim ljudima. Kad najbliža veza ne funkcionira kako bi trebala, ljudi postaju opterećeni i jadni, ali ako imaju partnera na kojega se mogu osloniti, imaju osjećaj da mogu preživjeti svaki, pa i najteži izazov.
Inteligencija je puno više od broja pročitanih knjiga – inteligencija je izrazito kompleksan pojam i sastoji se od određenih mentalnih sposobnosti. Ne sastoji se samo od broja pročitanih knjiga ili akademskoga postignuća, nego i od različitih iskustava. Ne treba zaboraviti niti emocionalnu inteligenciju, kao niti sposobnost procjenjivanja ljudi na osnovu ponašanja. Inteligencija je toliko više od pukoga isticanja nečije razine obrazovanja, kao jedinoga faktora i dokaza da je netko – inteligentan.
Možete naučiti puno o ljudima promatrajući njihovo ponašanje – najvažnija informacija koju trebate kako biste razumjeli neku osobu jest promatrati način na koji se ponašaju. Ljudi troše novac na stvari koje su im važne, ulažu vrijeme u projekte za koje smatraju da su od iznimne važnosti za njihov život i izražavaju svoj karakter načinom na koji hodaju i govore. Istina je da ljudi često prikrivaju svoje prave motive ili se nađu u situacijama u kojima su prisiljeni drugačije reagirati, jer nemaju kontrolu nad njima. Ipak, kad ljudi imaju potpunu slobodu i mogu se ponašati kako žele, možete puno zaključiti o njihovoj osobnosti, vrijednostima i interesima.
Pozitivan stav odličan je motivator – ljudi su spremni puno raditi, kako bi ostvarili svoje ciljeve. Nagrada, a ne kazna motivira na njihovo postizanje. Ponašanje se može oblikovati tako što se unaprijed znaju posljedice pojedinih postupaka. To znači da u životu koristite pozitivan stav, čak i kad ga niste svjesni. Primijetiti to možete u tome što, primjerice, djeci govorite da trebaju učiti duže ili se pokušavate riješiti neke neželjene navike. Pozitivan je stav sastavni dio života i onaj koji fantastično funkcionira.
Unutarnji osjećaji mogu utjecati na vanjsko ponašanje – ljudi mogu reagirati impulzivno, a na njih mogu utjecati i sukobi, za koje nisu ni svjesni da imaju. Ne morate postati psihoanalitičar, kako biste shvatili osnovu obrambenoga mehanizma ili prepoznali da postoje situacije u kojima bolni problemi, koji izazivaju tjeskobu, mogu izazvati krajnje neugodno i “neurotično” ponašanje.
Vodite računa kako pojedine situacije utječu na ponašanje – prisjetite se, primjerice, na koji način gledate pješake, kad vozite automobil ili bicikl. Vjerojatno vas živcira to što im morate stati, da bi prešli cestu i to baš u trenutku kad vi prolazite istim putem. S druge strane, kad ste vi u ulozi pješaka, onda vas živcira što vam vozači ne staju ili čak i trube, ako prelazite cestu. Onoga trenutka kad shvatite poveznice ovakvih i drugih situacija, postat ćete empatičniji i otvoreniji prema drugim ljudima, piše Metro portal.