Znanstveno – stručni skup o upravljanju jezerima i Okrugli stol o aktualnoj problematici Vranskog jezera kod Biograda na Moru

Jezera i druge za jezerene površine poput prirodnih močvara i bara, akumulacija i ribnjaka, pa čak i podzemnih voda stajaćica, predstavljaju vrijedne i posebno osjetljive vodne resurse. Ovi sustavi specifični su po svojoj hidrologiji i ekologiji što čini procese njihovog upravljanja vrlo složenim i zahtjevnim. Na području Republike Hrvatske nalazi se više vrlo značajnih jezera i močvara od kojih su neka zaštićena statusom Nacionalnog parka ili Parka prirode, neka su pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska prirodna baština ili pak imaju status Ramsarskog lokaliteta. Unatoč kompleksnosti zaštite i potrebi valorizacije njihovih vrijednosti, jezerima i drugim zajezerenim vodnim površinama u Hrvatskoj nikada do sada nije bio posvećen niti jedan znanstveno – stručni skup koji bi u cijelosti obrađivao samo tu tematiku.

Skup „Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj – procesi, zaštita i valorizacija“, prvi je takav širi tematski skup u cijelosti posvećen problemima zaštite i korištenja jezera te zajezerenih površina u Hrvatskoj. Osnovni ciljevi ovog skupa su diskusija i razmjena dosadašnjih saznanja znanstvenika i stručnjaka te osiguravanje pregleda stanja jezera i zajezerenih površina, stjecanje uvida u probleme zaštite te u konačnici osiguravanje doprinosa njihovoj cjelovitoj valorizaciji na području Hrvatske.

Radovi koji će se predstaviti i o kojima će se raspravljati na skupu tematiziraju raznolike pritiske koji djeluju na jezerske sustave poput utjecaja klimatskih promjena. To je posebno važno zbog aktualnog trenutka u Hrvatskoj – planiranje izgradnje većeg broja akumulacija kao odgovora na negativne posljedice klimatskih promjena i jačanja antropogenih pritisaka, prije svega usmjerenih na osiguranje vodnih zaliha za navodnjavanje i potrebe vodoopskrbe gdje raspoložive rezerve podzemnih voda nisu dostatne.

Različite teme u više od 50 radova koji će se predstaviti na skupu, sadržane su i u publiciranom Zborniku:

–        hidrologija jezerskih sustava

–       utjecaji klimatskih promjena na jezerske sustave

–     antropogeni pritisci na jezerske sustave

–       procesi u jezerima i zaštita voda

–     ekosustavi zajezerenih površina, močvare

–        bare i ribnjaci

–      formiranje, korištenje i održavanje akumulacija

–        monitoring i ocjena stanja jezerskih sustava

Dio radova na skupu orijentiran je na pripremu posebnog tematskog priloga: 3. Okruglog stola o aktualnoj problematici Vranskog jezera kod Biograda na Moru, kojim se nastoji potaknuti interdisciplinarno praćenje stanja jezerskog sustava te sagledavanje i rješavanje problema njegove primjerene zaštite i korištenja.

Na okruglom stolu, kao trećim u nizu održanih tijekom posljednjih 15-tak godina (prvi je održan 2003.g.), u petak 5. svibnja znanstvenici i stručnjaci predstaviti će rezultate istraživanja provedenih tijekom nedavnih pojava ekstremnih poplava, ali i suša, uz povećanje antropogenih pritisaka. Pojave intenzivnih zaslanjenja samoga jezera i njegovog okolnog krškog vodonosnika, dijelom uzrokovanih utjecajem recentnih klimatskih promjena uzrokovale su promjene stanja u jezerskom ekosustavu pa je cilj okruglog stola osiguravanje i vrednovanje smjernica za daljnje upravljanje Parkom prirode Vransko jezero te područjem Vranskog polja u međuovisnosti s jezerskim eko- i hidro- sustavom.

Jezera i zajezerene sustave se do sada promatralo i determiniralo uglavnom kao statičke sustave sa značajkama koje su imale u prošlom i sadašnjem vremenskom razdoblju te očekivanjima da će se i u budućnosti ponašati na sličan način. No, za razumijevanje njihova djelovanja, za njihovu zaštitu kao i za predviđanje njihova ponašanja u izmijenjenim rubnim uvjetima, na konceptualnoj razini sagledavanja nužno ih je analizirati kao dinamičke sustave – u kontinuitetu razvoja klimatskih, hidroloških, kemijskih i bioloških procesa i promjena koje oni nose. Dio radova koji će biti predstavljeni na skupu bavi se i tom tematikom.

Iako, naravno, iznimno raduju autorski doprinosi u vidu objavljenih originalnih radova, cilj skupa ipak nije bio okupljanje i objava što kvalitetnijih originalnih znanstvenih radova vezanih uz jezera već ipak i nešto drugo i nešto više – razmjena saznanja i diskusija na samome skupu o onome što se zna ili pak još ne zna o jezerima i jezerskim sustavima, te o pristupu novim potrebnim saznanjima u svrhu primjerenog upravljanja jezerskim sustavima. Na skupu će biti prezentirani i radovi koji donose aktualne rezultate nekih ranijih istraživanja čiji su rezultati već bili dijelom objavljivani, ali su zanimljivi i aktualni u kontekstu tematike samoga skupa. Radovi sadržani u Zborniku imaju formu cjelovitih radova ili proširenih sažetaka – autorima je po prihvaćanju sažetaka ostavljeno da odaberu formu – u velikoj mjeri zastupljeni su prošireni sažetci koji pružaju osnovne informacije o obrađivanoj temi, ali ostavljaju i mogućnost autorima da na tu temu objave i cjeloviti rad u nekom časopisu.

Dio radova prezentira i probleme jezera i zajezerenih površina te mogućnosti i praksu njihovog rješavanja iz susjednih zemalja s bliskog regionalnog prostora, čime daju doprinos unaprjeđenju prakse upravljanja tim složenim vodnim sustavima i na području Hrvatske.

Veseli okolnost da je velik dio radova interdisciplinarnog karaktera kakav je bio zastupljen u iznimno vrijednim autorskim doprinosima Gavazzija, Pevaleka i Petrika još u ranim razdobljima istraživanja jezera i jezerskih sustava u Hrvatskoj. Jezera imaju karakter ne samo posebno vrijednih staništa, nego na neki način i živih organizama. Imaju svoju mladost, vitalno doba, starost i smrt, te se jedino poznavanjem svih utjecajnih elemenata i njihovih međuodnosa mogu pronaći prikladne mjere kako bi se odložile neželjene promjene te primjereno valorizirale vrijednosti koje oni imaju. Želja svih koji su sudjelovali u organizaciji ovoga skupa bio je osigurati znanstveni i stručni doprinos kako bi postojeća jezera i zajezerene površine što dulje imali razdoblje svoje mladosti i vitalnosti, a da se planiranje novih akumulacija, urbanih vodnih sadržaja i sličnih vodenih sustava odvija na način kojime će se smanjiti moguće neželjene posljedice takvih zahvata.

Skup će se održati u Biogradu na Moru u Konferencijskoj dvorani hotela Adriatic, Ilirija Resort u periodu od 4.-6. svibnja 2017. Skup organiziraju Hrvatsko društvo za zaštitu voda i Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje, pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike.