Nadbiskup Puljić kao ekskluzivu najavio je skorašnji ponovni pohod tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića Hrvatskoj, i to od Zadra, preko Splita, Dubrovnika do njegove rodne Boke kotorske.
Odjel za psihologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u četvrtak 11. svibnja prvi je put proslavio Dan Odjela. Program proslave počeo je svečanim euharistijskim slavljem u sveučilišnoj kapeli, koje je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Na početku mons. Puljić zaustavio se na smještaju kapelice, koja se nalazi u samim temeljima zgrade i institucije HKS-a, što, kako je rekao, simbolički i stvarno upućuje na ono najvažnije na čemu kao katolici temeljimo svoj život i rad – na vjeri u Isusa Krista. U nastavku mons. Puljić čestitao je Odjelu za psihologiju njihov dan, a osobito je pohvalio odluku Vijeća toga odjela da kao zaštitnika uzmu sv. Leopolda Bogdana Mandića koji je bio „apostol ispovjedaonice i najbolji poznavatelj ljudske duše”.
„Započet ću ovu homiliju riječima s njegove beatifikacije u Rimu 1976. godine: ‘Tko je taj koji nas je danas ovdje okupio’ – pitao se Pavao VI. u prigodi proglašenja blaženim fra Leopolda, a onda ovako opisao dragog nam sveca: ‘Gledaj samo kako je siromašan, jednostavan, čovječan; skroman, vedar i sabran; sav u zanosu svog unutarnjega gledanja nevidljive prisutnosti Božje! A ipak je tako prisutan, pristupačan i spreman na uslugu, pa imaš dojam da nas poznaje i čeka; kao da su mu poznate naše brige i kao da čita našu nutrinu… Pogledaj toga siromašnoga, maloga kapucina pred kojim osjećamo kako nas privlači i oduševljava!'”, podsjetio je na Papine riječi.
Nadbiskup je kao ekskluzivu najavio i skorašnji ponovni pohod tijela sv. Leopolda Hrvatskoj, i to od Zadra, preko Splita, Dubrovnika do njegove rodne Boke kotorske.
U propovijedi mons. Puljić osvrnuo se na darove i plodove Duha Svetog koje Pavao opisuje u svojim poslanicama, uspoređujući kako vjera i znanost gledaju na ljudsku nutrinu i duh te jesu li u tome komplementarne:
„Psiholog H. Schultz navodi kako su brojna ‘duhovna strujanja izliječila ili spriječila više nervnoga jada nego djelovanje svih neurologa svijeta’. A Gustav Jung piše da mu se čini ‘kako su se paralelno s padom religioznog života neuroze vidljivo umnožile’, pa smatra da su ‘religije ljekoviti sustavi za duševne patnje ljudi’. One pomažu čovjeku, posebice u sakramentu ispovijedi, osloboditi se ‘svih neurednosti’ poput osjećaja krivnje, straha, srdžbe, bijesa, ljubomore, zavisti, neprijateljstva, kao i svega što čovjeka smeta, uznemiruje, sprječava i ograničava”.
Govoreći o osobitim valovima milosti koje je sv. Leopold 40 godina svjedočio u padovanskoj ispovjedaonici i pomilovanju koje ima iscjeliteljsku moć, mons. Puljić zaključio je homiliju citirajući pokretača humanističkog pravca u psihologiji Abrahama Harolda Maslowa, koji je u svom istraživanju „zdravih, zrelih i samoostvarenih pojedinaca” došao do zaključka kako su oni odreda: „ozbiljni radnici koji su sposobni upravljati sobom; laskanje i kritika ne pomućuju njihov temeljni tijek razvoja; posjeduju izvanrednu sposobnost svježega vrednovanja života, pa im svako jutro može biti divno i svako dijete prekrasno stvorenje; život ih ne umara; duboko suosjećaju s cijelim ljudskim rodom; tolerantni su i svjesni da mogu učiti od drugih; imaju poseban smisao za humor, bez sadizma i uvreda; nikada se ne smiju na račun drugoga, štoviše, njihov je humor filozofski humor koji radije izaziva osmijeh nego smijeh; svi oni posjeduju izvrsnu moralnost i mogli bi biti prikazani kao osobe koje ‘hodaju putovima Božjim’; kod njih nema zbrke u pogledu razlikovanja što je moralno dobro, a što zlo; oni se bore za pravdu i žigošu laž, grijeh i zlo; vesele se kad mogu nešto dobro učiniti, a izbjegavaju publicitet i popularnost; mrze korupciju, okrutnost, podlost i nepoštenje; žale kad vide da ljudski darovi i talenti bivaju neiskorišteni, a vesele se kad mogu i drugima pomoći da se ostvare; trude se da na najbolji način izvrše povjerene im zadatke”.
U nastavku programa obilježavanja Dana Odjela za psihologiju u dvorani Bl. Alojzija kardinala Stepinca okupljene je pozdravila novoizabrana pročelnica Odjela za psihologiju doc. dr. Ljiljana Pačić Turk i rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić.
Pročelnica Pačić Turk analizirala je rad i djelovanje Odjela za psihologiju u proteklih pet godina, zahvalila svima koji su dosad surađivali s tim odjelom i podupirali ih, najavivši otvaranje Centra za psihološko savjetovanje na HKS-u početkom iduće akademske godine. Rektor Tanjić, izražavajući dobrodošlicu svima, zahvalio je svim suradnim ustanovama s kojima Odjel za psihologiju ima potpisane ugovore o suradnji, osobito ističući potporu Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar” i njihova ravnatelja prof. Vlade Šakića, koji su od samog pokretanja znatno pridonijeli da Odjel za psihologiju izraste u ono što je sada – „izrazito komunikativan i kompetitivan u hrvatskom akademskom krugu”.
Nadbiskup Puljić održao je predavanje o pokretaču humanističkoga pravca u psihologiji Abrahamu H. Maslowu (1908. – 1970.), koji je svojom studijom o “samoostvarenim pojedincima”, kao i prikazom “sinergijskoga društva” izvršio velik utjecaj na području psihologije, odgoja, medicine, industrije, politike, religije i sociologije. Postao je time najistaknutijim predstavnikom humanističke vizije čovjeka i društva, “graditeljem humanističkog pravca i pokreta u psihologiji”. Njegova studija o “samoostvarenim pojedincima” bila je pravo iznenađenje i osvježenje u znanstvenim krugovima njegova doba. Nošen idejom stvaranja boljega društva i boljih pojedinaca, bio je uvjeren kako su to sposobni učiniti jedino “samoostvareni (zdravi) ljudi”. Samootvarenje pojedinaca i stvaranje boljeg društva, koje naziva “sinergijskim”, bitan su dio njegova rada i djelovanja koje je trajalo punih 27 godina (1943.-1970.).
„Usprkos opasnostima koje ga okružuju i unatoč teškoćama i nehumanostima u kojima čovjek živi, Maslow je uvjeren kako je moguće biti svoj i ostvariti ljudske kvalitete i potencijale. Pošlo mu je za rukom ‘sretno povezati’ osobni rast s poboljšanjem društva. Jer, znao je i vjerovao da je čovjek neiscrpno blago i rudnik koga se nikada ne može potpuno i do kraja shvatiti i opisati. Ali, čovjek je i veličina koju valja s osobitim poštovanjem i respektom proučavati”, istaknuo je mons. Puljić.
Nakon predstavljanja budućega djelovanja i prostorija Centra za psihološko savjetovanje HKS-a, uslijedio je blagoslov Centra, njegovih djelatnika i rada koji je udijelio nadbiskup Puljić. Program se u dvorani Bl. Alojzija kardinala Stepinca nastavlja i u popodnevnome terminu, kada će svoj rad predstaviti volonteri i suradnici Obiteljskoga savjetovališta Dubrovačke biskupije, iz čega je proizašla knjiga „Providnosti ususret” autora mr. Vinka Rožića. Na kraju programa nastupit će studenti psihologije, a događaj će prigodno zatvoriti pročelnica Odjela za psihologiju i rektor dr. Tanjić, piše IKA.
