Jesu li cijeđeni sokovi zdravi?
Odgovor na to pitanje potražila je ekipa RTL-ove emisije Potraga koja je uzela uzorke cijeđenih voćnih sokova iz pet ugostiteljskih objekata u središtu Zagreba te ih odnijela na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar u Zagrebu. A rezultati analize izazvali su šOK.
Važna je čistoća voća, ruku djelatnika, aparata za cijeđenje…
S novinarskom je ekipom bio i sanitarni tehničar kako bi tajno prikupljanje bilo ispravno. Svaki prikupljeni uzorak odmah je, radi očuvanja svježine, pohranjen u hladnjak prije nego što je iz drugog lokala uzet drugi. Uzorci, od kojih neki koštaju i 23 kune za dva decilitra soka, uzeti su i u običnim kafićima i u objektima zdrave prehrane. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar provjerili su njihovu mikrobiološku čistoću, kako bi se utvrdilo jesu li sukladni s hrvatskim vodičem za mikrobiološke kriterije te ima li u njima mikroorganizama koji mogu uzrokovati bolesti kod ljudi – objasnila je za RTL dr.sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane.
Sonja Žinić s Odjela za mikrobiološke analize hrane objasnila je, pak, da na čistoću soka utječe više faktora.“Prije svega će utjecati kako je s voćem, kako je ono tretirano, je li, prije nego što je cijeđeno, oprana sama voćka s korom. Zatim čistoća ruku djelatnika koji pripremaju sok, čistoća samoga aparata u kojem se sok radi i čistoća samog pribora s kojim se priprema i čaše u kojoj se poslužuje sok”, kazala je.
U svim sokovima pronađene bakterije fekalnog podrijetla.
No, rezultati su pokazali da se u slučajno odabranim ugostiteljskim objektima u središtu Zagreba baš i ne drži do higijene. Analiza u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar pokazala je da testirani sokovi nisu dobri jer je količina bakterija u njima znatno veća od prihvatljive.
“Slika (bakterija nap.a.) nije baš lijepa. Zato jer na ovim neselektivnim pločama gdje se gleda ukupan broj bakterija i gdje je posađena primjerice na jednoj ploči samo trećina mililitra soka bakterije su neizbrojene”, tumači dr. Kovaček.
Ona je potvrdila da su u svim sokovima pronađene bakterije fekalnog podrijetla.
“U jednom soku smo pronašli nepregledan broj bakterija fekalnog podrijetla koje su u tolikom broju da su ostale sitne i prerasle su praktički cijelu površinu”, kazala je.
Osim toga, jedan od testiranih sokova sadržavao je i patogene bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hranom, ali ih, srećom, nije bilo dovoljno. U sokovima je bilo i mnogo kvasca što ukazuje na to da se aparati za cijeđenje vjerojatno ne peru dovoljno.
Zaključak ovog testiranja koje je provela ekipa RTL-ove Potrage jest da zdrava osoba, ako popije čašu tog soka, neće imati većih zdravstvenih problema, osim moguće nadutosti. Međutim, upozoravaju u zavodu, da takve sokove piju djeca i starije osobe bi vjerojatno već nakon prve čaše soka dobili gastrointestinalne simptome i ne bi im bilo dobro.
Vlasnici kafića iz kojih su uzeti uzorci uglavnom nisu bili razgovorljivi nakon što su im predočeni rezultati analiza cijeđenih sokova koje prodaju.
“Nemamo komentara, zato što mi radimo dvaput godišnje svoje analize koje nas sanitarci traže”, kazao je vlasnik jednog kafića. Vlasnica drugog odgovorila je ekipi RTL-a mailom tvrdeći da ne prihvaća rezultate analize.
“Što se tiče higijene, mi tu dajemo maksimum od svega toga. Jer baš zato mi tu radimo smoothije i shakeove. Prvo, ja bih volio kad se uzmu ti uzorci da se to kaže”, kazao je vlasnik objekta koji poslužuje svježe cijeđene sokove, a čiji je test bio najuredniji. Ipak, i on je bio iznenađen rezultatima analize.
