Gost emisije Točka na tjedan na N1 televiziji bio je Danijel Nestić s Ekonomskog instituta koji je tom prilikom pojasnio što znači ukidanje dodatka od 27 posto na mirovine 2019. godine.
Jedan ste od prvih koji su upozorili na nepravednost sustava prema tzv. dvostupašima. Tko će biti najviše ugrožen?
“Ugroženi su svi, svi novi radnici, ne radi se o ukidanju, već o dosljednoj primjeni postojećeg zakona. Prema njemu imaju prava oni osiguranici iz prvog stupa, a ne oni koji su osigurani u oba stupa. Oni nemaju pravo na dodatak iz dijela mirovina koji se isplaćuje iz prvog stupa. Sada se praktički sve mirovine isplaćuju iz prvog stupa, postoji određena mirovinska formula koja uzima u obzir staž, vašu visinu plaće i na temelju toga se izračuna iznos mirovine i onda se na taj iznos mirovine primijeni taj dodatak od 27 posto. Sličnu stvar bi trebale imati i osobe osigurane u oba stupa, ali nema tog dodatka iz prvog stupa i zbog toga će dio mirovine iz prvog stupa biti niži, a mirovina iz drugog stupa neće prema našim izračunima biti dovoljna da kompenzira izgubljeni dodatak.”
Ministar sugerira da će oni koje će u mirovinu 2019. imati veći problem a ostali manji, je li to točno?
“Da, u osnovi je točna situacija, neće biti preveliki broj onih koji će 2019. godine ići u prijevremenu mirovinu i to ne mijenja stvari, taj će problem rasti iz godine i godinu, bit će sve veći broj ljudi. Istina je da će se smanjivati ta razlika između sadašnjeg i budućeg sustava mirovine i nigdje nije rečeno da će ta razlika biti 27 posto.
Naši preliminirani izračuni pokazuju da će ta razlika 2019. biti 18 posto, a 2038. svega 3 do 4 posto. To ne rješava bit stvari, već kaže koja je razlika u odnosu na situaciju da nismo imali mirovinsku reformu. Mi reformom moramo dovesti da ljudi imaju veće mirovine nego u postojećem mirovinskom sustavu i tu nastaje problem. Tu se radi i o pravnom pitanju, o elementarnoj pravnoj logici objašnjenja dodatka. Nekada je osnova za obračun mirovine bilo deset najpovoljnjih uzastopih godina i ljudi su imali dobre plaće. Postupno se išlo na obračun tijekom cijelog životnog vijeka. Sa stajališta pravednosti ja ne vidim drugo rješenje nego da se taj dodatak u iznosu od 27 posto da svim osiguranicima iz prvog stupa, a sadašnji ‘dvostupaši’, poput mene, uplaćuju 15 posto u prvi stup od ukupno 20 posto i očekujem da imam jednako pravo na dodatak.”
Hoće li se mirovine izjednačiti 2028. ili 2029. kako tvrdi ministar?
“Mi imamo nešto konzervativnije izračune. On prikazuje kako će te mirovine biti kao da ništa nismo mijenjali, a mi želimo postići da ljudi imaju jednake ili bolje mirovine nego danas. Mi vjerujemo da bi se to postiglo tako da svi imaju jednaki dodatak od 27 posto proporcionalno uplatama u prvi stup te podizanje stope za drugi stup.”
Ima li država novca za isplatu dodatka?
“To nije besplatno i koštat će državu. Ti će iznosi u početku biti manji ali će rasti. 2019. će biti tek koji milijun, dok će s vremenom biti veći pa bi, recimo, 2040. moglo biti riječi o iznosu od 1 posto BDP-a. Počet će se se od nule, ali će rasti i to je jedna dobra stvar jer u kratkom roku to proračun sigurno može podnijeti, a ako ćemo voditi dobru fiskalnu politiku to neće biti problem ni kasnije. Dobrovoljni dvostupaši se mogu vratiti u prvi stup i oni neće ništa zgubiti, međutim fondovi će ukupan iznos tih osoba uplatiti u džavni proračun i to je solidna količina novca. Proračun će nešto morati platiti, ali tih novaca može biti uz pametnu i odgovornu fiskalnu politiku.”
Sve je više umirovljenika, može li se računati na dodatak?
“Može, trendovi su takvi da se povećava broj umirovljenika, ali smo imali duboku recesiju, ali se sada povećava broj zaposlenih i može još rasti. Broj umirovljenika neće snažno rasti. Sustav se ustabiljuje relativno niskim mirovinama i ako se riješi pitanje dodatka i ako se podigne stopa izdavanja za drugi stup ljudi će imati veće mirovine.”
Spominje se povećanje izdavanja za drugi, a smanjenje izdavanja za prvi stup, može li to prvi stup izdržati?
“Ukoliko se to napravi za taj će iznos mirovinski sustav imati manje sredstava. Ta kombinacija dinamike rješavanja pitanja dodatka je tehničko pitanje koje treba napraviti da ne optereti proračun odjednom. To se treba napraviti postupno ali mislim da to proračun može izdržati.”
