Hrvatska je zemlja u kojoj ljudi postaju poduzetnici iz nužde, trpe ponižavanja i država im ne daje perspektivu

Hrvatska i dalje nije poduzetnička zemlja, poduzeća se nerijetko otvaraju iz nužde, a ne iz prepoznate prilike, a poduzetnici trpe nizak društveni status, istaknuto je na predstavljanju rezultata međunarodnog istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) pod nazivom “Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom?”.

Voditeljica GEM-ovog tima za Hrvatsku, profesorica osječkog Pravnog fakulteta Slavica Singer je istaknula da je tih 15 godina “određeno razočaranjem što su mnoge institucije dizajnirale svoje politike na temelju pretpostavki, a ne na činjenicama te smo tako izgubili previše vremena”.

GEM istraživanje za 2016. obuhvatilo je 66 zemalja koje predstavljaju 85 posto svjetskog BDP-a i 69 posto populacije, a među njima su 22 zemlje Europske unije.

Rezultati pokazuju da je Hrvatska na drugom mjestu među članicama EU-a po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali upozorava da se u Hrvatskoj u poduzetništvo i dalje uglavnom ulazi iz nužde, kada ljudi ostanu bez posla i ugrožena im je egzistencija, a ne zbog uočene poslovne prilike.

Ističe da smo “taoci poduzetničkih pothvata pokrenutih iz nužde”. Tome doprinosi i to što poduzetničko djelovanje slabo stoji na ljestvici društvenih vrednota – tek 46 posto ispitanih smatra da uspješni poduzetnici imaju visok društveni status, po čemu je Hrvatska na posljednjem mjestu od 22 članice EU-a. Usporedbe radi, taj je postotak kod ispitanika u Finskoj ili Irskoj 84 posto.

Singer kao posebno zabrinjavajuće pritom ističe da je Hrvatska po tom pokazatelju pri samom dnu od kada sudjeluje u istraživanju, od 2002. godine.

Istraživanje pokazuje i da Hrvatska ima premalo rastućih poduzeća, odnosno onih koja koristeći najnoviju tehnologiju i inovativnost stvaraju nove proizvode.

Naime, dok oko trećine hrvatskih poduzeća koristi najnoviju tehnologiju u svom području, proizvodi njih više od 70 posto nisu novost na tržištu. To su zabrinjavajući podaci, jer se konkurentnost ostvaruje kroz inovativne proizvode, a nedostatak novih i inovativnih proizvoda Hrvatskoj onemogućuje izlazak na visoko konkurentna tržišta, kaže Singer.

Osvrćući se na činjenicu da se malo toga promijenilo u hrvatskoj poduzetničkoj klimi u 15 godina ovog istraživanja, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić ističe da poslodavci stalno upozoravaju da se malo toga mijenja na bolje.

Majetić ističe i činjenicu da je klima oko poslodavaca negativna. Ako gledate i danas političku situaciju, opet se poslodavci prozivaju bez argumenata, optužuje ih se za svakakve stvari, a to stvara lošu klimu oko poslodavaca, ali i općenito oko poduzetništva u Hrvatskoj. Sve ono što mi želimo: nova radna mjesta, kvalitetna radna mjesta, velike plaće, povrat mladih ili zaustavljenje njihovog odlaska, mogu odraditi samo privatni poslodavci, to ne može odraditi država. Znači, od nas se očekuje da odradimo sve to, ali nas se u svemu tome onemogućava, zaustavlja i usporava”, istaknuo je Majetić.

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izrazio je nadu da će Hrvatska imati stabilnu vladu koja će željeti provesti reforme, napomenuvši da se na nju nažalost čeka već neko dulje vrijeme. Nadam se da ćemo u neko skorije vrijeme imati ne samo stabilnu vladu nego i stabilnu vladu koja će imati želju promjene napraviti, dakle ona koja će reforme napraviti. To nažalost čekamo jedno dulje vrijeme, ali valjda će i to doći, poručio je Zdenko Adrović.

Osvrnuvši se na poboljšanje makroekonomskih pokazatelja za vrijeme protekle tri vlade, Adrović je kazao da Hrvatska kratkoročno Hrvatska može živjeti i s relativno nestabilnim ili tehničkim vladama. Ali dugoročno, Hrvatskoj fali stabilna vlada sa izrazitom voljom za reformama, napomenuo je.

Istaknuo je i da bi svi htjeli vidjeti niže kamatne stope, no one se stvaraju u “okolnostima koje znače više reda u društvu, zakonima koji se ne mijenjaju ili se mijenjaju sporo, sa padajućim porezima”.

Po riječima glavnog direktora HUP-a Davora Majetića, politička stabilnost važna je za poslovanje poduzetnika i provedbu reformi. Politička nestabilnost apsolutno je jedan od važnijih faktora našeg sporijeg rasta, a dugoročno je važno imati stabilnu regulativu, rekao je Majetić. Ako mijenjate vlade svakih šest mjeseci, nemate jasnu viziju što će biti sutra i to zaustavlja, ne toliko domaće poslodavce koji su naviknuti raditi u takvom okruženju, nego strane investitore i poslovne partnere, napomenuo je.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika ne misli da je kratkoročno politička nestabilnost loša. “Naprotiv, ona može dovesti do boljih rješenja”, kazao je. Smatra da kratkoročno, do jeseni, politika što se tiče poduzetništva i tržišta neće imati bitni utjecaj ni na kakva kretanja. Možda je i bolje da se dio poduzetnika, koji uvijek jednim okom gledaju na državu, shvati da u toj državi nema konzistentne politike i da se okrenu sami ma sebi, kupcima, tržištima, inovacijama i novim proizvodima i sami krenu dalje, kaže Šonje.