U petak, 05. svibnja 2017. godine u 19 sati u maloj izložbenoj dvorani Muzeja antičkog stakla u Zadru u sklopu programa obilježavanja osme godišnjice rada MAS-a biti otvorena izložba „Grad mrtvih nad poljem života”.
Nekropola gradinskog naselja Kopila na otoku Korčuli
Na izložbi će se predstaviti rezultati arheoloških istraživanja nekropole gradinskog naselja Kopila na otoku Korčuli, jednog od značajnijih lokaliteta željeznog doba, važnog za sagledavanje povijesnih i kulturnih interakcija indigenog stanovništva s grčkim i rimskim kolonizatorima istočne obale Jadrana. Izložba je realizirana u suradnji s Općinom Blato, Centrom za kulturu Vela Luka te Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Autorica izložbe je viša kustosica Muzeja antičkog stakla u Zadru Anamarija Eterović Borzić. Izložba će biti otvorena do 10. kolovoza 2017. godine.
Kratko o lokalitetu
Gradinsko naselje Kopila ili Stražišće nalazi se na prirodno branjenoj uzvisini sjeverno od Blatskog polja na otoku Korčuli. U arheološku znanost uvodi ga Nikola Ostoić 1878. g. koji u svojoj knjizi Compendio storico dell isola Curzola donosi opis bedema te popis slučajnih površinskih nalaza. Lokalitet se nadalje spominje kao vjerojatno mjesto nalaza mnoštva vrlo vrijednih predmeta koji su krajem 19. i početkom 20. st. nepoznatim kanalima u nekoliko navrata stizali do Dubrovačkog muzeja. Riječ je prije svega o 5 korintskih posuda iz sredine 6. st. pr. Kr. te velikom broju metalnih predmeta (fibula, privjesaka, igala i dr.) koji su svoje mjesto našli u iznimno velikom broju znanstvenih članaka koji tematiziraju problematiku posljednjih nekoliko stoljeća južnojadranskog prostora. Ipak, unatoč tako rano prepoznatoj atraktivnosti, lokalitet se arheološki istražuje tek od 2013. g. i to u sklopu projekta Kopila, do ove godine financiranog kroz trogodišnji ciklus od strane Ministarstva kulture preko Općine Blato kao nosioca projekta, a u izvedbi Centra za kulturu Vela Luka, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te Muzeja antičkog stakla u Zadru. Projekt je do sada urodio značajnim podatcima o topografiji naselja i njegove neposredne okoline (akropola, podgrađe i nekropola, pristupne komunikacije i sl.), te arheološkim saznanjima o jednom segmentu nekropole, odnosno materijalnim i duhovnim aspektima života. Najznačajnije spoznaje tiču se nekropole smještene na linguli podno naselja, a nad Blatskim poljem. Njezina prostorna organizacija u vidu nukleusa sastavljenog od barem desetak međusobno spojenih nepravilno potkovičastih grobnih parcela za sada nema potvrđene analogije na istočnojadranskom arealu, a monumentalnost izvedbe svake od njih ukazuje na materijalne i izvedbene sposobnosti zajednice naseljene na ovom prostoru. Istraženo je ukupno 5 grobnica putem kojih se na vrlo ilustrativan način čita pogrebni ritual, ali i položaj ovog naselja u civilizacijskim kretanjima na Jadranu tijekom posljednja 4 stoljeća prije Krista. Grobnice su bile višestruko korištene, bez spolne diferencijacije, a svaka od njih je pružila iznimno puno sitnog arheološkog materijala sastavljenog od grobnih priloga te osobnih predmeta pokojnika. Svojim brojem i raznovrsnošću ističu se prije svega velike količine (barem 200) keramičkih posuda isključivo importirane helenističke proizvodnje (npr. Keramika tipa Gnathia apulske i isejske produkcije, crnopremazana, sivopremazana, crvenopremazana i dr.), nakit sastavljen od nekoliko stotina staklenih i jantarnih perlica i privjesaka, numizmatički nalazi, dijelovi nošnje (fibule, igle, toke i dr.) te velike količine željeznog navalnog oružja (koplja i bodeži) i dr.
Rezultati istraživanja ovog lokaliteta utoliko su važni jer su pružili sasvim novi pogled na snagu korčulanske protopovijesne zajednice, odnosno općenito položaj domorodačkog stanovništva južnojadranskog areala u trenutcima prodora grčkih i rimskih kolonijalnih, odnosno osvajačkim tendencija.
