Poljoprivredna tvrtka srpskog biznismena Miroslava Miškovića Delta Agrar posjeduje jedan od najvećih voćnjaka u ovom dijelu Europe, u Čelarevu na čak 500 hektara. Oni su važan dio planova za nastavak velikih investicija u poljoprivredu u kompaniji u kojoj istodobno priznaju da pozorno prate što se događa oko Agrokora. Srpski mediji već su počeli špekulirati kako je Miškovićev holding zainteresirana za agro segment hrvatskog koncerna, a u intervju Poslovnom dnevniku Ivan Kostić, potpredsjednik Delta holdinga i generalni direktor Delta Agrara osvrće se i na takve informacije, piše Poslovni.
Zbog situacije oko Agrokora i njegovih poljoprivrednih tvrtki pojavljuju se špekulacije kako je Delta zainteresirana za ulazak u neke od tih kompanija. Imate li takvih ponuda, ambicija ili želja?
Situacija s Agrokorom nije jednostavna i u mnogome utječe na cijelu regiju. Mi smo, kao kompanija, izuzetno stabilni. Posjedujemo snažan financijski potencijal koji se u određenom trenutku može iskoristiti da se neka od tih kompanija iz sustava Agrokora, koje će de facto proći kroz proces restrukturiranja, dosta osnaži i ponovo postane respektabilan igrač na tržištu. Hoće li se to dogoditi ovisi od puno čimbenika, ali bitno je da mi kao kompanija imamo i financijski i kadrovski potencijal da upravljamo velikim sustavima.
Mislite li da će u budućnosti doći do regionalnog povezivanja agrobiznis kompanija i u kom smjeru bi taj proces mogao ići?
Nezahvalno je davati dugoročnije prognoze na našim tržištima. Pogledajte samo potrese koje sada doživljava regija. U tom smislu suzdržao bih se od nagađanja što će biti, ali u svakom slučaju u Delti uvijek smatramo kako je okrupnjavanje pozitivan trend i da stvaranje jačeg regionalnog igrača pogoduje svima na ovom gospodarskom prostoru. U tom smislu, podržavamo potencijalna povezivanja, u otvaranju tržišta prije svega i u smislu vlasničkih transformacija.
Delta Agrar je nedavno najavio kako kreće u proizvodnju nove sorte jabuka koja se proizvodi samo u Italiji i Francuskoj? O čemu se radi?
U uzgoju jabuka Delta Agrar se strateški opredijelio da se u budućnosti bavi proizvodnjom i distribucijom isključivo novih tzv. klupskih odnosno brendiranih sorti jabuka. To su sorte koje mogu uzgajati samo odabrani proizvođači, koji prethodno dobiju suglasnost nositelja licence odnosno vlasnika brenda. U ovom trenutku, u portfoliju Delta Agrara nalazi se čak osam sorti brendiranih jabuka: Modi, Kiku, Pink lady, Evelina, Rubens i još su tri sorte u test proizvodnji. Potencijali su veliki, jer svaka sorta ima svoju ciljnu grupu potrošača i uz marketing podršku, svjedoci smo da imaju sve veći broj stalnih potrošača. Tako su Modi jabuke naišle na veliki interes na ruskom tržištu, količine koje izvozimo na to tržište povećavaju se iz godine u godinu.
Koliki je značaj Delta Agrara za poljoprivredu Srbije? Koliki udjel imate u ukupnoj proizvodnji, koliko površina i kolike prihode ostvarujete?
Delta Agrar nije u trci za kvantitetom, naš fokus je na kvaliteti, najveći mogući koji se može ostvariti u poljoprivrednoj proizvodnji. Mislim da smo u tome bez premca, to pokazuju naši rezultati. Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji u prošloj godini imali smo prinose u rangu Nizozemske, Francuske i Njemačke. Urod pšenice bio je 9,73 t/ha, dok je prosjek u Srbiji bio 4,85 t/ha. Prinos kukuruza od 16,55 t/ha više je nego dvostruko nadmašio prosjek u našoj zemlji. Slično je i s prinosima soje, suncokreta i šećerne repe koji su iznosili 5,30 t/ha, 4,50 t/ha i 90,97 t/ha. Prosječan urod jabuke je viši od 70 tona po hektaru. Našu tehnologiju praksom širimo po Srbiji i u tome je najveći značaj Delta Agrara – širenje znanja prema manjim proizvođačima. Lani je Delta Agrar ostvario prihod od oko 230 milijuna eura, a u ovoj godini planiramo više od 300 milijuna eura.
Srbija ima rekordan izvoz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Koliko u njemu sudjelujete i s kojim segmentom roba?
Delta Agrar je izvozno orijentirana kompanija čiji je cilj da izvoz u ukupnim prihodima sudjeluje s 40 posto. Ovogodišnji očekivani izvoz će iznositi više od 100 milijuna eura.
Cijeli intervju možete počitati ovdje.