Zadarski studenti došli na predavanje o forenzici, a dobili lekciju o Bibliji
Prije samo nekoliko dana zadarski su studenti pohrlili u prostorije Studentskog kluba Božo Lerotić kako bi poslušali predavanja američkih forenzičara, no ondje su čuli i mnogo više od onog što su možda trebali, odnosno što bi bilo primjereno situaciji.
Naime, u pismu kojeg smo zaprimili od strane jedne razočarane studentice (podaci poznati redakciji), 13. ožujka, na prvom od ukupno tri predavanja, jedan specijalni agent govorio je o načinu rada CSI agenta, a predavanje je završio tako da je objasnio kako bi se forenzički mogla ispitati smrt i uskrsnuće Isusa Krista te se nije libio studentima iznijeti svoja osobna religijska stajališta iako to nije bila tema predavanja. Bilo je tu i spominjanja Kaina i Abela u kontekstu začetaka forenzike, odnosno Boga kao prvog forenzičara.
Nakon završenog seminara su se okupljeni nastavili družiti uz pizzu i razgovor što je također, smatra studentica, iskorišteno za širenje religijske ideologije, budući da je jedan od Amerikanaca tumačio kako je današnji svijet, prvenstveno onaj američki, posrnuo u propast i kako postoji mnogo zla u svijetu jer su ljudi lišeni Božje ruke i okrenuti materijalizmu.
No, priča tu ne staje. Na drugom predavanju održanom sljedećeg dana pod geslom ”Wired that way – test sposobnosti ” studenti su trebali ispuniti test utemeljen na Hipokratovim tipovima osobnosti (koji su, barem koliko je nama poznato, u psihologiji odavno napušteni). Da situacija bude još gora, voditelj ovog predavanja je bio pilot po struci, a komplementarnost spojeva osobnosti objašnjavao je kroz terminologiju natural/unnatural (prirodan/neprirodan).
– Kako jedan pilot može tumačiti rezultate na testu osobnosti, sam je naveo kako nije stručan za to?, pita se studentica.
Dok od odgovornih čekamo odgovor na to pitanje, otvara se čitav niz drugih pitanja. Pilot – “psiholog” je nakon provedenog testa grupirao ljude s obzirom na iste tipove osobnosti i davao im određene problemske zadatke s namjerom da pokaže kako različite osobnosti variraju u svom načinu razmišljanja i kako rješavaju probleme. I tu počinje “zabava”.
Od studenata se tražilo da vrednuju ljudske živote sukladno rasi i spolu
Kako nam se žali studentica, u jednom od zadataka grupe studenata i studentica trebale su birati koje ljude će staviti u čamac za spašavanje (u kojeg stane stane samo 6 ljudi), a koje će pustiti da plivaju. Među ponuđenim odgovorima bili su mlada djevojka koja misli da je šest tjedana trudna, starija osoba s 14 unučadi, mladi bračni par, učitelj/ica spasitelj, medicinska tehničarka za veterane, kapetan i 14-godišnji blizanci.
Nakon što su grupe dale svoj odgovor voditelj predavanja je pitao: ”A razmislite biste li promijenili mišljenje kad biste vidjeli slike ovih ljudi!”. Na slikama je bila prikazana mlada žena koja misli da je trudna, afroamerički mladi bračni par. Starija osoba s unučadi je bio umirovljeni liječnik koji je radio na institutu za pronalazak lijeka za rak, učitelj je bio muškarac, spasitelj je bila žena, medicinska tehničarka za veterane muškarac, četrnaestogodišnji blizanci dječaci, a kapetan broda žena. Indirektno pitanje je između ostalog, dakle, glasilo, biste li spasili bračni par ako znate da su crne boje kože, biste li spasili kapetana ako je on zapravo žena, odnosno medicinsku sestru ako je muškarac? Odnosno, od studenata se tražilo da vrednuju ljudske živote sukladno rasi i spolu. Ako je i u svrhu suočavanja s vlastitim predrasudama, ako pitate nas, prešlo je mjeru dobrog ukusa.
– Neke od grupa su nakon toga promijenile nakon toga svoje mišljenje o tome tko bi trebao biti na brodu za spašavanje, a tko plivati, gdje je jedan od sudionika viknuo, kako mijenja mišljenje o tome da kapetan treba plivati, jer se ispostavio da je kapetan, zapravo kapetanica i da je presexy za plivanje!, svjedoči nam studentica.
Dok čekamo službeno očitovanje o ovom predavačevom provociranju možebitno rasističkih i seksističkih stavova studenata, koje se odigralo na Sveučilištu, studentica nam je ispričala još i kako je navedeni voditelj predavanje završio svojom životnom pričom o tome kako ga je žena varala dok je on radio kao pilot i da je svoje osjećaje osvete, pretvorio u osjećaje oprosta, što bi i mi trebali raditi. Studentici (a ni nama) nije jasno kakve veze ima njegova privatna životna priča s tipovima osobnosti.
Ono što je još sporno cijeloj priči, navodi studentica koja nam se obratila, jest, citiramo ju: “da studentica koja je tražila prostor za održavanje ovakvog događanja nije organizatorica projekta, nego su to civilne udruge Fokus i udruga Studentski đir, koje se zasnivaju na katoličkim vrijednostima. Studentski klub je isključivo namijenjen studentskim projektima te se u klubu ne bi trebala organizirati događaja vjerskog, ideološkog ili političkog karaktera, bar koliko sam ja upućena. Kako i zašto se ovo dogodilo mi nije jasno”, pita se ona.
Naime, u Pravilniku o radu Studentskog kluba Božo Lerotić (čl. 3, točke 1 i 2) koji je svima dostupan na mrežnim stranicama, uistinu izričito piše da je “prostor Studentskog kluba isključivo namijenjen studentima Sveučilišta u Zadru za provedbu njihovih aktivnosti u cilju osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete studentskoga standarda pri Sveučilištu, a u svrhu razvoja pojedinaca i čitavoga društva, što pridonosi načelu universitasa Sveučilišta te da se Studentski klub ne može koristiti za okupljanja političkih organizacija različitih smjerova, te nije mjesto okupljanja i održavanja sastanaka studentskih grupacija određenoga vida – političkog, vjerskog, ideološkog ili kojeg drugog isključivoga društvenog opredjeljenja. A dogodilo se upravo to da je studentima pod krinkom stručnog predavanja lijepo upakirana priča o religiji.
Tražili smo hitno očitovanje Studentskog zbora, no ono je izostalo. Sa svime smo upoznali Rektorat, iz kojeg nam je odgovoreno kako će uprava Sveučilišta u Zadru zatražiti očitovanje od studenata zaduženih za upravljanje klubom „Božo Lerotić“.
– Po primitku očitovanja ćemo vam u zakonskom roku dostaviti odgovor na vaš upit, kazali su nam i namjerno ili slučajno ignorirali naš upit o tome zašto ti isti ljudi anketiraju ljude po Sveučilištu o njihovim religijskim uvjerenjima, koja je svrha i cilj njihovog istraživanja. Taj dio problema nije se odigrao u Studentskom klubu, već pred sveučilišnim kampusima.