Gusta magla koja se jutros spustila nad naš otok i Zadarski kanal, osim lijepih i “fotogeničnih” prizora, donijela je probleme u pomorskom prometu.
Trajekt koji je iz Gaženice krenuo u 7.30 sati, umjesto uobičajenih 20-ak minuta, plovio je dvostruko dulje zbog iznimno guste magle. Duž cijeloga puta čule su se sa svih strana brodske sirene jer je vidljivost bila smanjena na samo nekoliko metara. Iskusni nautičari tvrde da u takvim situacijama ne pomaže ni GPS nego jedino radar, a osobito je opasno na rutama kojima plove trajekti i katamarani.
Magla se na Jadranu najčešće javlja u venecijanskoj laguni i Tršćanskom zaljevu na talijanskoj strani, a česta je i na zapadnoj obali Istre. Vrlo rijetko je dugotrajna i obično traje jednu noć i jutro, no ponekad zna potrajati i više dana, što je iznimno rijetko. U Dalmaciji magla na moru nije česta pojava. Obično se javlja između ožujka i rujna, dok je na sjeveru obrnuto. Razlikujemo dvije glavne vrste magle na moru – radijacijsku i advekcijsku.
Advecijska magla najčešća je u kasnu zimu i proljeće. Nastaje kada topliji i vlažniji zrak dolazi na ohlađenu morsku površinu. Tada se zrak brzo hladi i u njemu se vodena para kondenzira u sitne kapljice i stvara maglu. U kasno ljeto i jesen, kada se u ohlađenom zraku nad toplim zagrijanim morem isparena voda po danu naglo kondenzira, također stvara maglu.
Radijacijska magla je radijacisko ohlađivanje tla te prizemnog sloja zraka. Takva magla je česta u kontinentalnom djelu Hrvatske. Osim temperature i vlage za maglu bitan je i vjetar. Zapravo najbolji uvjeti za maglu je bezvjetrica i tiho anticiklonalno vrijeme. Već kod brzine vjetra većoj od 3 m/s magla se razbija. Ipak, to nije uvijek slučaj, osobito u gorju i u planinama.
Pomorcima i ribarima magla zna biti veliki neprijatelj. Mnoge su pomorske nesreće upravo zbog magle.Na moru debljina magle gotovo nikada nije veća od 200-300 metara. Često zna biti i samo nekoliko desetaka metara,pa je nebo vidljivo,a horizontalna vidljivost je smanjena na samo nekoliko metara. U Dalmaciji najviše magle ima na zadarskom području i na otvorenom moru. Tako Zadar ima godišnje u prosjeku šestt dana s maglom, Palagruža oko pet dana, Split manje od dva, a Dubrovnik oko jedan dan.
Dodajmo i da se maglom naziva pojava kada je vidljivost smanjena na manje od jednog kilometra, ako je vidljivost veća od kilometra, a atmosfera zamućena, riječ je o o sumaglici, pišu Naši školji.