Gospođo, da kojim slučajem u slastičarnici imate visoke barske stolice s pripadajućim visokim stolovima, tad za goste ne morate imati toalet. Kad je to Tatjani Rebec, vlasnici slastičarnice La Dolce Vita iz Velike Gorice, rekla inspektorica, koja ju je prije nekoliko mjeseci posjetila, Rebec je ostala zapanjena.
– A zar gosti koji sjede na visokim stolicama nemaju fizioloških potreba – upitala je inspektoricu.
Dobila je odgovor kako se takvi gosti kratko zadržavaju u ugostiteljskim objektima, pa potrebe za toaletom nema. No ugostitelji koji su gostima namijenili niske stolove i stolice moraju imati odvojene muški i ženski toalet.
Rebac kaže da teško prati stalno mijenjanje propisa koji se moraju poštovati.
– Samo je na području poreznog sustava u posljednje tri godine bilo više od 40 izmjena što znači da je svaki mjesec izmijenjen jedan porezni propis – govore iz Udruge malih i srednjih poduzetnika dodajući da propisi koji se svakodnevno mijenjaju utječu na poslovanje.
– Ne mogu se pravila mijenjati usred utakmice, a vrlo često se događa da poduzetnik uđe u poslovanje po jednim uvjetima, a da se u tijeku realizacije posla oni promijene. Mnogi tad odustanu, a puno je i onih koji završe u gubicima – pojašnjavaju iz Udruge navodeći da poduzetnik koji ne prijavi radnika dan prije nego što on počne raditi može dobiti i 30.000 kuna kazne.
– Zagovaramo prijavljivanje radnika, no što kad poslodavac radnika ne stigne prijaviti – pitaju se u Udruzi dodavši kako je jedan poduzetnik platio kaznu jer radnicu nije stigao prijaviti. Zbog svadbe je zaposlio konobaricu dan prije nego što je trebala početi raditi. Na poslu se dogovorenog dana nije pojavila, pa joj je morao naći zamjenu koju nije stigao prijaviti. Inspekcija mu je ispisala visoku novčanu kaznu. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, do prije pet godina aktivno je bilo više od 87.000 obrta. Danas ih je aktivno 11.000 manje.
– Obrtnici su opterećeni brojnim nametima, troškovi poslovanja su visoki, inspekcijski nadzor je prestrog, a tu je i siva ekonomija – kažu iz HOK-a.
Sama sebi izdaje račun za kolač
Slastičar u kuhinji slastičarnice ne smije kušati kolače koje je izradio jer je to strogo zabranjeno i kažnjivo. Najprije za kolač mora izdati račun, platiti ga i kušati izvan kuhinje.
Atest skuplji od uređaja
Za bušilicu koja u trgovini stoji 150 kuna, građevinska tvrtka mora ishodovati atest što u pravilu stoji puno više od samog uređaja. Atest se, uz to, mora i obnoviti svake godine.
Štite životinje, a ljude???
Oni koji dulje ne hrane životinju i ne daju joj piti mogu dobiti do šest mjeseci zatvora. Kaznom od 1000 kuna ili 90 dana zatvora kaznit će se oni koji počine nasilje u obitelji.
Biljeg treba i ako nema duga
Za izdavanje potvrde o dugovanju treba kupiti i 40 kuna biljega. Potvrdu je dužan izvaditi poduzetnik koji ima dugovanja, ali i svi oni poduzetnici čiji obrt ili tvrtka nisu u minusima.
Stočar dvaput plaća porez
Kad se oteli krava, stočar za tele plaća porez na dobit. Kad prodaje meso od te iste životinje, ponovno državi mora platiti porez. Mnogi stočari se zbog toga ne bave uzgojem teladi.
Niste nabavili krpu? To ćete platiti 7500 kuna
Kaznu od 7500 kuna inspektori ispisuju onima koji u objektima nemaju krpu za gašenje manjih požara, koja se može kupiti u trgovinama s automobilskom opremom.
Imamo oko 20.000 propisa u kojima se poduzetnici gube…
Poduzetnik Saša Cvetojević veliki problem hrvatskog poduzetništva vidi i u “prebacivanju loptice” između onih koji bi poduzetnicima trebali pomoći u poslovanju.
– Nitko za ništa nije odgovoran i nadležan. Primjerice, poduzetnik traži informaciju vezano uz skladištenje robe i kontaktira nadležno ministarstvo kako bi mu dali potrebne informacije. Oni ga potom upute na neku od agencija tvrdeći da mu oni ne mogu iznaći rješenje. Agencija ga šalje nekom trećem i, dok poduzetnik na raznim adresama traži rješenje za svoj problem, na adresu mu već stiže kazna koju treba platiti – rekao je Cvetojević.
Mnogi poduzetnici koji se ne mogu snaći u brojnim propisima na kraju radije odustanu od poslovanja.
– Propisi kojih se na godišnjoj razini donese i nekoliko stotina predstavljaju veliki problem poduzetnicima. Očekujem od Vlade da će se to promijeniti i da će se smanjiti broj zakona koji otežavaju poslovanje – dodaje Cvetojević. Poduzetnici problem vide i u zapošljavanju radnika prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
– Divno zvuči kad vam netko kaže da ćete dobiti poticaje od države ako zaposlite ljude prijavljene na burzi, no malo tko zna da se ti poticaji dobiju tek nakon što takav radnik kod vas radi godinu dana – rekao nam je vlasnik jednog autoservisa. Problem vidi u tome što nitko unaprijed ne razmišlja da su to možda loši radnici koje je poslodavac prisiljen otpustiti prije isteka roka od godinu dana.
– Radnici su u smjenu dolazili pijani ili jednostavno nisu htjeli raditi. Što možete s njima osim pronaći im zamjenu. Čim ih otpustite prije roka, nema ništa od poticaja – rekao je ljutito. Iz Hrvatske udruge poslodavaca govore kako se procjenjuje da u Hrvatskoj ima oko 8200 aktivnih zakona koje prate razni pravilnici i njihove dopune.
– Kad se sve zbroji, dolazimo do brojke od oko 20.000 propisa, u kojima se gube i institucije i poduzetnici – kažu u HUP-u.
‘Vani vas najprije upozore, a kod nas odmah izdaju kazne’
Iako su sanitarni čvorovi u mojoj slastičarnici čisti i uredni, inspektorica mi je umalo ispisala kaznu od 7500 kuna jer na zidu nemam raspršivače mirisa. Pa to je suludo, kaže slastičarka Rebec. Ljuti su i ostali ugostitelji. Kažu da u mnogim zemljama inspekcija najprije upozori poduzetnika na nedostatke i kazne, ali ne i kod nas.
– Nas će odmah kazniti i uzeti nam novac. Nema opomene ili upozorenja – rekao je vlasnik zagrebačkog ugostiteljskog objekta Kava Tava napomenuvši da je kazna, u slučaju kad se radnik ujutro kad dođe na posao zaporavi registrirati, čak 10.000 kuna. Ivan Milković, vlasnik palačinkarnice Milky u Zagrebu, s problemom se susreo kad je na terasu kafića umjesto suncobrana postavio efektne kišobrane.
– Završio sam na komisiji u Gradu. No apsurdno je da su o izgledu terase odlučivali arhitekt, doktor i hrvatski branitelj. Rekli su mi da branitelj mora biti tamo – kaže Milković koji suludim smatra i Zakon o fiskalizaciji.
– Prema propisima, ako račun izdate u roku od 48 sati, nećete dobiti kaznu za neizdavanje. Nama je jednom zaštekao uređaj i tri računa nismo mogli izdati. Uspjeli smo ih fiskalizirati tek u roku od 80 sati, za što smo dobili 5000 kuna kazne – upozorava Milković, kojeg je jedna mušterija prijavila turističkoj inspekciji jer pred kraj radnog vremena u ponudi nije imao banane koje bi mogao staviti u palačinku.
– Na sudu su mi rekli da sam taj sastojak samo trebao prekrižiti na jelovniku, a ovako sam dobio 5000 kuna kazne – rekao je ljutito Milković.
Posao frizera kod nas skuplji
Dok frizeri u Europskoj uniji plaćaju porez od 9 posto, u Hrvatskoj ga plaćaju 25 posto. Ogorčeni su jer im poslovanje nije usklađeno s ostatkom Europe i mnogi su u dugu.
Dvaput je dvaput
Vlasnica jedne zlatarnice kaže da evidenciju o radnom vremenu i plaći radnika mora printati u dva primjerka, za knjigovođu i radnika, iako sve ima pohranjeno u računalu.
Račun se mora izdati i uzeti
Ako uz blagajnu trgovac na vidljivome mjestu nema naljepnicu na kojoj piše da se račun mora izdati i da ga mušterija mora uzeti, može dobiti kaznu od pet do 500.000 kuna.
Ukinut će porez na tvrtku
Porezom na tvrtku ili ime poduzetnici su plaćali ime svojeg poduzeća, a godišnji iznos, koji je bio i 2000 kuna, određivao je grad ili općina. Ukinuli su ga tek početkom ove godine.
RTV pristojba i za kamione
Vlasnik prijevozničke tvrtke mora platiti RTV pristojbu za svaki kamion i ured koji posjeduje. Istu mora platiti i pekar za mali kiosk u kojem prodaje svoje pekarske proizvode, pišu 24sata.
