Medicinski helikopteri spasili bi puno više života u prometu, a na odmet nisu ni tehnički ispravnija vozila!

Dugogodišnji pozitivan trend smanjenja poginulih osoba u prometu prekinut je 2014. godine, dok je stanje u 2015. značajno pogoršano pa struka predlaže da se konačno realiziraju mjere iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje do 2020., posebice sustav hitne helikopterske medicinske pomoći koji bi, smatraju, bitno doprinjeo smanjenju poginulih u prometu.

Pozitivan trend ostvaren od 2011., kad se počeo primjenjivati Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, zaustavljen je 2014. s 308 poginulih, u 2015. poginulo je 348 osoba, a u 2016. Hrvatska se po broju poginulih vratila na razinu iz 2014., rečeno je na okruglom stolu o sigurnosti cestovnog prometa u organizaciji Udruge sigurnost u prometu i Fakulteta prometnih znanosti.

Tajnik Udruge Georg Davor Lisicin rekao je novinarima da bi ih to trebalo motivirati da poduzmu dodatne aktivnosti i realiziraju još neostvarene mjere iz Nacionalnog programa, posebice mjeru uspostavljanja sustava hitne helikopterske medicinske pomoći koja bi unutar „zlatnog sata“ zbrinula sve smrtno ugrožene osobe, uključujući i stradale u prometnim nesrećama.

To bi značajno doprinijelo smanjenju poginulih jer podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da je šansa za preživljavanje teško životno ugroženih osoba 30 posto viša, ako sustav funkcionira i ako ih se zbrinjava unutar 60 minuta, rekao je Lisicin, iznijevši podatak po kojem je lani u Hrvatskoj u prijevozu i u 30 dana u bolnici umrlo 37 posto od ukupnog broja smrtno stradalih.

U odnosu na Europsku uniju Hrvatska se uvijek nalazi na trećem ili četvrtom mjestu odzada, čak kad je ostvarivala vrlo pozitivne trendove. Tako su u 2016. u Hrvatskoj bila 72 poginula na milijun ljudi, dok europski prosjek čine 52 poginula na milijun ljudi. U Velikoj Britaniji i Švedskoj na milijun ljudi u prometu pogine manje od 30 ljudi, rekao je Lisicin.

Društvena šteta uzrokovana prometnim nesrećama kreće se na razini od 2,6 posto BDP-a, što kaže Lisicin iznosi oko osam milijardi kuna godišnje.

Pejić: Tehnički ispravniji automobili godišnje bi mogli spasiti između 30 i 40 ljudskih života

U Hrvatskoj se prema riječima Gorana Pejića iz Centra za vozila Hrvatske očevidi prometnih nesreća rade na pomalo zastarjeli način pa se u izvješćima rijetko može vidjeti da je tehnička ispravnost bila uzročnik prometne nesreće, dok u razvijenijim zemljama na očevid izlazi tim u kojem su stručnjaci za promet, prometne znakove, infrastrukturu i isključivo za vozila.

Centar za vozila Hrvatske stoga je od 2012. do 2015. proveo istraživanje kojim je bilo obuhvaćeno 200 automobila koja su sudjelovala u nesrećama sa poginulim osobama, a pokazalo se da je čak 43 posto automobila bili tehnički neispravno, rekao je Pejića.

Dublja analizom nedostataka na 29 posto automobila utvrđene su takve neispravnosti koje su mogle biti izravan uzročnik prometne nesreće. Pritom su primjerice utvrdili potpuno nefunkcioniranje kočnog ustava ili oštećenost pneumatike do te mjere da više nije za upotrebu.

Pejić je izračunao da bi oko 11 ili 12 posto prometnih nesreća koje su analizirali moglo biti uzrokovano tehničkom neispravnošću.  „Ako se malo izračuna možemo reći da u Hrvatskoj sad na cestama život izgubi više od 300 ljudi pa bi se povećanjem tehničke ispravnosti automobila godišnje  moglo spasiti između 30 i 40 ljudskih života“, rekao je Pejić.

Grac: Osim pogoršanja u 2015. nastavljeni pozitivni trendovi iz proteklih godina

Prema podacima koje je iznio Darko Grac iz policijske Službe za sigurnost cestovnog prometa lani se u Hrvatskoj dogodilo 32.760 prometnih nesreća, što je otprilike na istoj razini kao i godinu prije, evidentirano je 307 poginulih ili 12 posto manje nego 2015. i 14.600 ozlijeđenih, odnosno  oko tri posto manje nego 2015.

„Samim time nastavljeni su pozitivni trendovi smanjenja i broja prometnih nesreća i stradalih osoba što se tiče poginulih i ozlijeđenih. Osim tog pogoršanja u 2015. nastavljeni su trendovi smanjenja iz proteklih godina“, rekao je Grac.

Podaci za prvih mjesec i pol u 2017. govore da je na cestama poginula 21 osoba u odnosu na 2016. kad je u istom razdoblju evidentirano 39 poginulih u prometnim nesrećama.

Nacionalnim programom zacrtano je smanjenje broja poginulih za polovicu u odnosu na pokazatelje iz 2010. kada je poginulo 426 osoba. Da bi ostvarili taj cilj 2020 broj poginulih ne bi smo biti veći od 213 osoba na području Hrvatske, odnosno potrebno je smanjenje na godišnjoj razini od pet posto.

Grac upozorava da su u prometu posebno ugroženi pješaci, biciklisti te vozači i putnici na motociklima. Čak svaka peta osoba poginula lani u prometu bila je u svojstvu pješaka.