Unatoč ustaljenom mišljenju da su masti loše za naše zdravlje i da ćemo uz njih teško održati vitku liniju, neke od njih su bogat izvor energije i osiguravaju osnovne masne kiseline za pravilan rad organizma. Prilikom odabira ulja na kojima pripremamo hranu važno je razlikovati ona koja su pogodna za hladna jela i ona koja nam neće štetiti ako se odlučimo počastiti i pojesti nešto pržen, piše tportal.
Općenito, pri svakodnevnoj pripremi hrane birajte ulja bogata polinezasićenim i mononezasićenim mastima te omega-3 masnim kiselinama, a izbjegavajte ona puna transmasti.
Iako je maslinovo ulje najpoznatije u kategoriji zdravih namirnica, ono nije pogodno za prženje hrane jer nema visoku točku dimljenja pa zapravo zagori i otpušta slobodne radikale. Stoga je maslinovo ulje bolji izbor za pripremu hladnih jela, baš kao i bučino. Neke druge vrste su pogodnije za prženje, a među njima je i omražena svinjska mast, ako volite taj specifičan okus.
Suncokretovo ulje
Profesor Martin Grootveld iz Leicestera proveo je istraživanje zagrijavajući razne vrsta ulja i proučavajući kako se mijenja njihova struktura. Eksperiment je proveden sa suncokretovim, biljnim, hladno prešanim repičinim i maslinovim uljem, guščjom masti i maslacem. Kako prenosi BBC, procesom zagrijavanja oslobađaju se i štetni aldehidi koje znanstvenici povezuju s povećanim rizikom od srčanih bolesti i raka. Biljna ulja poput suncokretovog otpuštaju puno više aldehida nego primjerice mast ili maslac pa je ono među lošijim uljima za prženje hrane te se nikako ne smije koristiti više puta.
Svinjska mast
Godinama se smatra nezdravom namirnicom, ali svinjska je mast visokovrijedan izvor masnoća koje tijelu daju energiju, sadrži zdrave masne kiseline dobre za srce i ne deblja ništa više od kralja zdravih ulja – maslinovog. Pokazuje visoku otpornost prilikom zagrijavanja te ju je dobro koristiti za prženje hrane jer time nećemo uništiti njene hranjive vrijednosti.
Kokosovo ulje
Do sada je već nadaleko poznato to da je kokosovo ulje zdrava alternativa jer ima najbogatiji poznati izvor srednjeg lanca masnih kiselina. Sadrži 90 posto zasićenih masti i dokazano je da ostaje nepromijenjene kvalitete tijekom prženja. Žlica od 15 grama ima 135 kalorija i 15 grama masti, od kojih je 13,9 grama zasićenih. Kokosovo ulje spada u zasićene masti za koje se zna da nisu dobre, ali njegova se masnoća lakše probavlja, ide direktno u jetru, pretvara se u energiju i ubrzava metabolizam, tako da dolazi do bržeg sagorijevanja kalorija umjesto skladištenja masti i debljanja.
Palmino ulje
Vrlo je kvalitetno i stabilno ulje te bogato prirodnim vitaminima A i E. Poput kokosovog ulja, ima visoku točku dimljenja pa je pogodno za prženje i pirjanje.
Ulje avokada
Bogato je fitonutrijentima i teško oksidira, što znači da je pogodno za obradu na visokim temperaturama. Sadrži oko 70 posto monozasićenih masti, lutein, vitamin E i kalij.
Repičino ulje
Petnaest grama repičinog ulja sadrži 134,5 kalorija i 14,9 masti, od kojih ih je gram zasićenih. Zagrijavanjem ne gubi kvalitetu niti se stvaraju štetni spojevi pa je odličan izbor među uljima za prženje. Najbolje je koristiti nerafinirano repičino ulje jer se često tretira pesticidima zbog nametnika.