Slijedi uvođenje obveznog vojnog roka za muškarce i žene u Hrvatskoj?
Ministar obrane Damir Krstičević čeka dovršetak opsežne analize koja bi trebala pokazati sve dobre i loše strane ponovnog aktiviranja obaveznog vojnog roka. Dok ona ne bude gotova, odbio je davati bilo kakva obrazloženja i izjave.
Neslužbeno se sve češće može čuti kako vladajuća garnitura ozbiljno razmišlja o njegovu aktiviranju otkako je ukinut 2008. godine. Njegovo vraćanje prvo je u predsjedničkoj kampanji zazivala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a vladajući, svjesni kako njegovo aktiviranje košta, na sve načine pokušavaju naći rješenje. Prema navodima bivšeg ministra obrane Ante Kotromanovića, ročnik mjesečno košta oko 5000 kuna, a obavezno služenje vojnog roka koštalo bi od 300 do 500 milijuna kuna, piše 24.hr.
– Ideja je da se u ljetnim mjesecima krene s osnovnom dvomjesečnom obukom. To ne bi koštalo puno, a ipak bi godišnje davalo neki broj ljudi koji bi znali osnovne stvari. Ne bi to bio klasični vojni rok od šest mjeseci ili godinu dana, ali podlijegali bi mu i muškarci i žene, a obuke bi bile u ljetnim kampovima – kaže nam dobro upućeni sugovornik.
Obavezni vojni rok u Hrvatskoj je ukinut izmjenama Zakona o obrani koje je donio tadašnji HDZ-ov ministar obrane Berislav Rončević. Cilj je bio stvaranje profesionalne vojske, a tadašnja objašnjenja za ukidanje bila su da nije bio isplativ i da ulaskom u NATO za njim više nema potrebe. Iste godine uvedeno je dobrovoljno služenje vojnog roka, a mlade ročnike MORH je mamio mjesečnim naknadama od 2500 kuna (sad su pale na 1200 kuna), naknadama putnih troškova, osnovnim dopunskim zdravstvenim osiguranjem te smještajem i prehranom. Četrnaest tjedana vojne obuke odrađuje se dva puta godišnje na poligonoma Slunj i Gašinci. I bivši ministri obrane s kojima smo razgovarali, Željka Antunović i Jozo Radoš, suglasni su da je rasprava o uvođenju obaveznog vojnog roka u ovim okolnostima legitimna i opravdana.
– Uvođenje vojnog roka je prebacivanje snaga s mirnodopskog na hladnoratovski kolosijek, a na štetu profesionalne vojske i gospodarskog razvoja zemlje. Obavezni vojni rok ukinut je zbog skupoće i otežanog rada profesionalne vojske koja se bavila ročnicima, a ne temeljnim zadaćama – smatra bivši ministar obrane Jozo Radoš, dok Antunović ističe kako imamo slabo aktivnu pričuvu i potpuno nepripremljene generacije mladih ljudi.
Vojni analitičar Igor Tabak s portala obris.org kaže kako bi ponovno pokretanje iziskivalo jako puno planiranja, priprema i ustrojavanja obučnih centara:
– Zadnjih 20 godina su gotovo sve zemlje u našem širem okruženju odustale od toga.