Za petak 13. zasigurno malo tko da nije čuo kao i za pojave koje se vežu uz taj dan. Unatoč razvijenom mozgu, razvijenoj tehnologiji, poboljšanju života i nikada jačoj znanosti i znanstvenim postignućima – ljudi su i dalje praznovjerni.
Petak 13. jedan je od najpoznatijih praznovjernih fenomena današnjice.
Ljudi i dalje odbijaju vjenčati se na taj datum, odbijaju letjeti avionom, rađati djecu ili planirati neki važan događaj.
Kulturalni antropolozi, etnolozi i folkloristi nisu uvijek složni kada je riječ o porijeklu praznovjerja vezanog uz broj 13 i petak.
Znanstvena panorama donosi sljedeće priče…
Klan vještica sastajao se od 13 osoba, tko ima 13 slova u imenu ima Đavolju sreću
U srednjem vijeku bilo je rašireno vjerovanje da je broj 13 povezan sa vješticama. Navodno se klan vještica sastojao od 13 osoba. Dalje, vjerovalo se da vještice izvode svoje rituale u vlastitom računanju godina koje završava sa trinaestim punim mjesecom.
Postoji i srednjovjekovna legenda o tome da ako 13 ljudi sjedi za večerom da će jedan od njih u sljedećih godinu dana umrijeti.
Još jedna o takvih legendi je da ukoliko imate 13 slova u svome imenu (zajedno sa prezimenom) imat ćete tzv. Đavolju sreću pa se kao argument ovoj tvrdnji navode Jack The Ripper, Charles Mason, Theodore Bundy, Albert de Salvo .
Stari Egipćani su smatrali da se život sastoji od 12 faza i da je trinaesta simbolizirala fazu zagrobnog života. Broj 13 kod njih je dakle bio simbol smrti ali ne propdanja i nestajanja nego zagrobne slave. Nakon nestanka staroegipatske civilizacije taj broj prenio u druge kulture kao broj koji označava smrt.
13. gost donosi nesreću, Eva je u petak zavela Adama
Drugi izvori pak nagađaju da je strah od broja 13 nastao iz patrijarhalnih društava i religija, jer je broj 13 predstavljao ženstvenost. Broj 13 bio je cijenjen u pretpovijesnim religijskim kultovima kao simbol božice jer je odgovarao broju menstrualnih ciklusa u godinu dana (13X28 = 364).
Vikinzi su također imali svoju verziju priče oko nesreće vezane uz broj 13. 12 bogova bilo je pozvano na objed u Valhalli. Trinaesti, Loki, bog zla i pakosti bio je izostavljen s popisa ali je upao nepozvan na slavlje i tako je postao 13. gost. Loki je uzdigao pakao potičući slijepog boga zime Hoda, da napadne Baldera koji je bio miljenik bogova. Hod je uzeo koplje od imele koje mu je ponudio Loki i poslušno ga bacio na Baldera koji je bio na mjestu mrtav. Cijela Valhalla je tugovala za njim.
Reputacija petka kao lošeg dana vezana je uz knjigu Postanka. Navodno je bio petak onaj dana kada je Eva zavela Adama da jede sa stabla spoznaje. Prema tradiciji, veliki potop počeo je u petak, Bog je pomiješao jezike graditeljima babilonske kule u petak, Salomonov hram bio je uništen u petak i kao što je već spomenuto – petak je dan kada je Isus umro na križu.
Na petak 13. nestali su Templari
U drevnom Rimu, petak je bio dan za smaknuća.
Jedna od najpoznatijih teorija o nesreći koju nosi petak 13. potiče iz ne tako davnog doba, a vezana je uz smrt vitezova Templara. Borbena sila koja je vladala Europom oko 200 godina, poznati red vitezova posvećenih Bogu koji su vodili ratove za Svetu zemlju protiv islamskih ratnika, postali su toliko moćni da su ih europski kraljevi i pape smatrali velikom opasnosti za njihov tron te da je njihovo djelovanje dovelo podjednako do pada moći Crkve i srednjovjekovnih kraljevstava, pa se organizirala urota protiv Templara. 13. Listopad 1307., bio je tako neslavan dan da će petak 13. postati sinonim za nesreću i zlu kob. Prema nagovoru Pape, službenici kralja francuske Filipa IV. proveli su masovna uhićenja Templara, te su njih nekoliko tisuća bacili u lance, optuživši ih za herezu, bogohuljenje, razne prijestupe i homoseksualnu praksu. Niti jedna od ovih optužbi nikada im nije dokazana, a Templari su unatoč tome pretrpjeli velika mučenja, torture, prisilna priznanja prekršaja, a veliki dio ih je mučen i spaljen na lomači.
