Prema istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI) koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, hrvatski zdravstveni sustav zauzeo je lani 19. mjesto među 35 europskih zemalja, a u odnosu na rezultate iz 2015. Hrvatska je na ljestvici pala za tri mjesta. EHCI analizira zdravstvene sustave 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštivanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene skrbi i lijekova te rezultate liječenja.
Unatoč tome što je izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika kod nas skromnije u odnosu na zapadne europske standarde, hrvatsko zdravstvo primjenjuje vrlo napredne i skupe postupke poput transplantacije bubrega, a Hrvatska je u europskom vrhu s približno 50 transplantacija na milijun stanovnika, kaže se u ocjeni.
Najboljima su ocijenjeni zdravstveni sustavi Nizozemske, koja je osvojila 927 od mogućih 1000 bodova i Švicarske s 904 boda.
Prema analizi EHCI-ja, hrvatski pacijenti imaju dobar pristup svom liječniku primarne zaštite i bolničkoj hitnoj službi, ali i probleme s listama čekanja za pojedine dijagnostičke postupke (CT) i operacije, te s dostupnošću novih lijekova za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi.
Što se tiče rezultata liječenja, u Hrvatskoj je i dalje visoka smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, te prisutnost bolničkih infekcija (MRSA), te je slabo razvijena produžena zdravstvena skrb za starije osobe. Nedovoljno se ulaže u prevenciju bolesti, posebice u borbu protiv visokog krvnog tlaka, pušenja, poticanje fizičke aktivnosti i cijepljenje protiv HPV-a, stoji u izvješću.
Rezultate je prokomentirao ministar zdravstva Milan Kujundžić, istaknuvši da će se za dio problema pokušati naći rješenja u ovoj godini.
Kad je riječ o novim lijekovima za rak, koji su jako skupi, Kujundžić kaže kako su mogućnosti države da ih osigura pacijentima u trenutačnoj situaciji ograničene, a s tim se problemom susreću i mnoge druge zemlje.
