Hrvatski zavod za zapošljavanje pobrojao je zanimanja koja se teško zapošljavaju, a među njima su mahom ona za koja inače studenti kronično pokazuju veliki interes.
Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i učiteljski studij.
Područja su to čiji kadrovi, prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Primorsko-goraske županije nemaju svijetlu budućnost, piše Novi list. Istovremeno, mladima preporučuju da će posao prije naći studiraju li deficitarna zanimanja kao što su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, fizika i matematika – nastavnički smjer, brodogradnja, medicina, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socijalni rad, socijalna pedagogija, biologija i kemija – nastavnički smjer, geografija – nastavnički smjer te glazbena pedagogija.
Prema tim preporukama slobodno se može zaključiti kako su među nezaposlenima i onima koji traže zaposlenje najviše onih iz područja društvenih i humanističkih znanosti te umjetnosti tvrdi prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Snježana Prijić Samaržija.
Ipak ključno ono što mladi žele i procijene
“Preporuke sugeriraju da bi visoka učilišta trebala prilagoditi upisnu politiku ili kvota podacima HZZ-a. Činjenica jest da su neki fakulteti na Sveučilištu u Rijeci smanjivali kvote u suficitarnim studijskim programima kao i da su povećavane kvote u domeni prirodnih znanosti, kao što su primjerice fizika i matematika. Međutim, sama politika kvota ne jamči da će se stanje na tržištu rada promijeniti. Primjerice, maturanti pokazuju mali interes za studije brodogradnje, prvostupnci pokazuju malo interesa za krajnje deficitarni diplomski nastavnički smjer matematike, dok pokazuju veliki interes za poslovnu ekonomiju ili logistiku i menadžment. Ako su smanjene kvote popunjene na našem Sveučilištu, upisat će na privatnim ili na drugim javnim sveučilištima”, kaže prof. Prljić Samaržija dodajući kako tu situaciju nije pomoglo ni stipendiranje suficitarnih zanimanja.
Pritom dodaje kako je uz sve napore Sveučilišta kod upisa ključan faktor interes potencijalnih studenata, kojim se poslom žele baviti u budućnosti te njihova procjena zapošljivosti ili čak omjera uloženog truda u odnosu na vjerojatnu korist. “S druge strane, važan je odnos između privatnih i javnih visokih učilišta, kao i odnos zajednice prema određenim strukama, način na koji se percipiraju, posebice nastavnička zanimanja. U vremenima povećane mobilnosti, mladi ljudi traže studij koji im odgovara, a ne onaj koji im se nameće pa regulatorni restriktivni mehanizmi smanjivanja ili povećanja kvota nemaju neposrednog efekta”, komentira prorektorica dodajući kako su stipendiranje i potpora ipak daleko učinkoviti.
